ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Zagrebačka banka na 13. i Privredna banka Zagreb na 20. mjestu dvije su najbolje rangirane hrvatske banke na ljestvici sto najvećih srednjoeuropskih banaka.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Zagrebačka banka na 13. i Privredna
banka Zagreb na 20. mjestu dvije su najbolje rangirane hrvatske
banke na ljestvici sto najvećih srednjoeuropskih banaka. #L#
Na toj ljestvici, objavljenoj u posebnom izdanju Privrednog
vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet", ukupno je deset hrvatskih
banaka. Hrvatska se time svrstala na treće mjesto po broju banaka
među sto najvećih srednjoeuropskih banaka, iza Poljske i Mađarske,
a prije Češke, Slovačke, Slovenije i Rumunjske.
Uz Zagrebačku i Privrednu na srednjoeuropskoj ljestvici sto banaka
prema ukupnom kapitalu su - Splitska banka na 53. mjestu,
Raiffeisen Bank Croatia na 61. mjestu, Hrvatska poštanska banka na
65., Erste Steiermaerkische bank na 68., Hypo Alpe Adria na 85., HVB
Bank Croatia na 88., Dalmatinska banka na 94. i Riječka banka na 96.
mjestu.
Rangirano prema aktivi, dvije najjače hrvatske banke zauzimaju
ista mjesta (13. i 20.), ali su na toj rang listi svoje pozicije
popravile druge banke iz Hrvatske. Tako je po aktivi Riječka banka
na 40. mjestu, RBA na 43., a odmah iza nje Splitska banka, dok je
Hypo na 58. mjestu, itd.
Na ljestvici sto najvećih srednjoeuropskih banaka, prema temeljnom
kapitalu, najviše je banaka iz Poljske, njih 22. Poljske banke drže
i tri čelna mjesta na toj ljestvici, a među deset najvećih više je od
polovice, točnije šest poljskih banaka. Na prvih deset mjesta su
još i tri češke, te jedna rumunjska banka.
Po broju banaka među prvih sto, nakon Poljske, slijedi Mađarska sa
15 banaka, a nakon Hrvatske sa 10, Slovačka sa 9 banaka. Slovenija
se, uz Češku i Rumunjsku, nalazi u skupini država sa po osam banaka
na rang listi. Na listi je i sedam bugarskih banaka, po tri iz Srbije
i Crne Gore, Litve i Latvije, te po dvije iz Makedonije i Estonije.
Bankarskim tržištem tranzicijskih zemalja, ističu analitičari
Privrednog vjesnika, dominiraju stranci. Inozemne banke i
investitori sada su vlasnici dviju trećina bankarskog sustava u
osam zemalja koje će od iduće godine postati članice EU-a. U Češkoj
i Estoniji, te Hrvatskoj koja će još pričekati na ulazak u EU, udio
stranog vlasništva veći je od 90 posto.
Analitičari upozoravaju i na nizak nivo povjerenje u bankarski
sustav u mnogim post-komunističkim zemljama. Na zapadu ukupna
bankarska aktiva prelazi dvostruki, pa i trostruki BDP, dok je po
tome u najnaprednijim tranzicijskim zemljama, Češkoj i Slovačkoj,
bankarska aktiva oko 100 do 130 posto BDP-a, a u većini drugih
zemalja ispod polovice.
Još je manji udio kreditiranja privatnog sektora, jer su bankari, s
obzirom na neugodna iskustva iz 1990-ih, previše oprezni. U
Sloveniji, Hrvatskoj i Latviji ukupni su se krediti 2001. kretali
oko 30 do 40 posto BDP-a, u Estoniji, Slovačkoj i Češkoj omjer
bankovnih zajmova i BDP-a je oko 25 posto, drugdje još niži. To
ukazuje na golem potencijal rasta financijskih tržišta srednje i
istočne Europe, zaključuju analitičari.
(Hina) bn ds