ZAGREB, 22. srpnja (Hina) - Tek šest hrvatskih tvrtki - Pliva, Podravka, Jadranka, Belišće, Atlantic Trade i Lura - koriste u svom poslovanju komercijalne zapise, dužničke vrijednosne papire koje izdaju tvrtke u svrhu pribavljanja
kratkoročnih sredstava.
ZAGREB, 22. srpnja (Hina) - Tek šest hrvatskih tvrtki - Pliva,
Podravka, Jadranka, Belišće, Atlantic Trade i Lura - koriste u svom
poslovanju komercijalne zapise, dužničke vrijednosne papire koje
izdaju tvrtke u svrhu pribavljanja kratkoročnih sredstava.#L#
Emisijom komercijalnih zapisa izdavatelj (tvrtka) obično postiže
nižu cijenu nego što je kamatna stopa na kratkoročne kredite,
pribavljajući sredstva od šireg kruga investitora, najčešće uz
pomoć nekog investicijskog poduzeća. Investitoru u komercijalni
zapis neke tvrtke to donosi prinos, kamatu ili, najčešće, zaradu u
obliku diskonta, navodi se u analizi komercijalnih zapisa na
hrvatskom tržištu, objavljenoj u novoj publikaciji
Raiffeisenbank.
Farmaceutska tvrtka Pliva bila je pionir izdavanja komercijalnih
zapisa na hrvatskom tržištu. U prosincu 1998. izdala je euro-
komercijalne zapise u visini do 100 milijuna američkih dolara.
Nakon toga do danas tim se vrijednosnim papirom služilo još pet
tvrtki - Podravka, Jadranka, Belišće u 2002. te Atlantic Grupa i
Lura u prvoj polovici 2003. Njihova izdanja komercijalnih zapisa
uglavnom su bila na rok od 182 te 364 dana. Kamatne su se stope
kretale od 3,40 do 4,95 posto, ovisno o dospijeću zapisa i
izdavatelju (tvrtki).
Usporede li se te kamatne stope sa vrijedećom prosječnom kamatnom
stopom na kratkoročne kredite tvrtkama, koja je u ožujku iznosila
7,5 posto, razvidno je kako su komercijalni zapisi atraktivni za
tvrtke. Posebno u svjetlu ograničenih mogućnosti rasta plasmana
banaka, navode iz RBA.
Iz RBA to potkrepljuju i ocjenom kako se u 2003. osjeća i dalje će se
osjećati pritisak na porast kamatnih stopa na kunskom novčanom
tržištu, pod utjecajem mjera HNB-a koje stimuliraju plasman
novčanih viškova u blagajničke i trezorske zapise. Ta očekivanja
idu u smjeru porasta kamatnih stopa naročito na kraju trećeg
kvartala, kad na dospijeće dolazi veliki iznos trezorskih zapisa (u
prosjeku po 230 milijuna kuna tjedno, što je gotovo 100 milijuna
kuna više nego u prvom ovogodišnjem kvartalu). Istodobno u RBA
očekuju i slabljenje kune, što bi također trebalo utjecati na
porast kunskih kamatnih stopa.
(Hina) db ds