PORTO CARRAS, 20. lipnja (Hina) - Čelnici Europske unije započeli su u petak, drugog dana summita u grčkom Porto Carrasu, stotinjak kilometara južno od Soluna, raspravu o prijedlogu budućeg ustava EU-a.
PORTO CARRAS, 20. lipnja (Hina) - Čelnici Europske unije započeli
su u petak, drugog dana summita u grčkom Porto Carrasu, stotinjak
kilometara južno od Soluna, raspravu o prijedlogu budućeg ustava
EU-a.#L#
Predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard
d'Estaing službeno je predstavio prijedlog ustava na kojem je
Konvencija radila proteklih 16 mjeseci.
Čelnici 15 zemalja članica i 10 zemalja koje će iduće godine postati
punopravne članice raspravljaju o tome prijedlogu, koji će kasnije
biti podloga za raspravu na Međuvladinoj konferenciji (IGC). IGC će
započeti s radom u listopadu, za vrijeme talijanskog predsjedanja
Unijom. Europsko vijeće trebalo bi u petak odlučiti hoće li
prihvatiti prijedlog Europske komisije i nekih zemalja članica da
se Konvencije odobri dodatni rok do 15. srpnja kako bi ona mogla
doraditi svoj prijedlog ustava. Riječ je dijelu prijedloga ustava,
koji regulira način odlučivanja u Vijeću te određuje broj
povjerenika Europske komisije.
Oko prijedloga ustava do kojeg je Konvencija došla nakon mukotrpnih
natezanja, postoje velika neslaganja među članicama EU-a.
Glavni spor je oko toga koliko ovlasti dati nadnacionalnim
insitucijama. Njemačka je glavni zagovaratelj da Bruxelles dobije
veće ovlasti. Berlin se, između ostalog, zauzima da se odluke o
vanjskopolitičkim pitanjima donose kvalificiranom većinom u
Vijeću EU-a, dok Velika Britanija i skandinavske zemlje traže da se
ograniče ovlasti EU-a i da zadnju riječ imaju nacionalne vlade,
posebice u području vanjske politike i obrane.
Prijedlog Konvencije predviđa bitne promjene u institucijama
Europske unije. Prema tom prijedlogu ukinuo bi se sadašnji sustav
rotirajućeg predsjedništva, prema kojem je svaka članica šest
mjeseci predsjedavala Unijom. Umjesto toga predviđa se uvođenje
predsjednika Vijeća EU-a, s ograničenim ovlastima, koji bi
predstavljao Uniju u svijetu i pripremao sastanke Europskog
vijeća. Također se predviđa uvođenje funkcije ministra vanjskih
poslova, koji bi ujedno bio i potpredsjednik Europske komisije.
Time bi se objedinile dužnosti povjerenika Europske komisije za
vanjske poslove i visokog predstavnika za vanjske politiku i
zajedničku sigurnost.
Prvog dana summita, u četvrtak navečer čelnici EU-a razgovarali su
o problemu ilegalne imigracije i politici azila. Velika Britanija
je odustala od svoga prijedloga da se izvan EU-a uspostave kampovi
za prihvat tražitelja azila, kako bi ih se onemogućilo da stupe na
tlo EU-a prije nego što im se odobri azil. Tom se prijedlogu
usprotivilo nekoliko zemalja, posebice Švedska
"Nismo za prijedlog uspostave posebnih zona izvan EU-a, pogotovo uz
potporu Europske unije i s njezinim novcem", rekao je švedski
premijer Goran Persson.
U subotu će se čelnicima EU-a pridružiti i šefovi država ili vlada
pet zemalja jugoistočne Europe obuhvaćenih Procesom stabilizacije
i pridruživanja na summitu EU-zapadni Balkan.
Na tom summitu će se usvojiti zajednička deklaracija kojom EU daje
"nedvosmislenu potporu" europskoj perspektivi Hrvatske, BiH,
Srbije i Crne Gore, Makedonije i Albanije, a brzina kojom će se te
zemlje kretati prema članstvu u EU-u ovisi o njima samima.
Hrvatsku će na tom summitu predstavljati predsjednik Stjepan
Mesić.
(Hina) sv sd