ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Hrvatski general i političar Janko Bobetko (84) umro je danas (29. travnja) u svojoj kući u Zagrebu zbog zastajenja cirkulacijskog i respiratornog sustava. Bio je antifašistički borac u II. svjetskom ratu,
zagovaratelj hrvatskih nacionalnih interesa u socijalističkoj Jugoslaviji, vojskovođa u samostalnoj Hrvatskoj 90-tih godina, a pred sam kraj života i haški optuženik.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Hrvatski general i političar Janko
Bobetko (84) umro je danas (29. travnja) u svojoj kući u Zagrebu
zbog zastajenja cirkulacijskog i respiratornog sustava. Bio je
antifašistički borac u II. svjetskom ratu, zagovaratelj hrvatskih
nacionalnih interesa u socijalističkoj Jugoslaviji, vojskovođa u
samostalnoj Hrvatskoj 90-tih godina, a pred sam kraj života i haški
optuženik.#L#
Rođen je 10. siječnja 1919. u selu Crncu pokraj Siska. Partizanskom
pokretu priključio se 1941. kao 21-godišnji student, a 30-tak
godina kasnije prisilno je umirovljen kao general Jugoslavenske
narodne armije (JNA) zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću. Nakon
osamostaljenja zemlje (1990.), priključio se Hrvatskoj vojsci s
kojom je oslobađao hrvatska područja od okupacije srpskih
terorista i JNA.
Partizanskom ustanku na Banovini priključio se 1941. kad su mu
ustaše ubile oca i tri brata. Tada odlazi u šumu Brezovicu nadomak
Sisku i postaje pripadnikom Prvoga sisačkog partizanskog odreda -
prve antifašističke postrojbe u Europi.
General Bobetko bio je jedini general HV-a koji se za II. svjetskog
rata borio u partizanima, u čijim je redovima obnašao brojne vojne i
političke dužnosti. Ratni put vodio ga je preko BiH i Crne Gore do
Slovenije, gdje je kod Dravograda teško ranjen.
Poslije rata je završio Vojnu akademiju JNA u kojoj je onda obavljao
visoke dužnosti - od načelnika političke uprave ratne mornarice i
šefa opskrbe do načelnika stožera.
Načelnikom stožera i zamjenikom zapovjednika 5. vojne oblasti JNA
(Hrvatska i Slovenija) u činu general potpukovnika imenovan je
1966. Zbog zauzimanja za hrvatske nacionalne interese, prisilno je
umirovljen 1972. s još 19 hrvatskih generala. Od tada do nešto prije
uspostave samostalne Hrvatske nije mogao javno istupati i
djelovati.
U samostalnoj Hrvatskoj Bobetko se priključuje pokojnom
predsjedniku Republike Franji Tuđmanu koji mu 10. travnja 1992.
dodjeljuje čin generala zbora HV-a i imenuje zapovjednikom Južnog
bojišta. Zapovijedao je snagama koje su izvodile vojne operacije u
području Dubrovnika, Ploča i u dolini Neretve te oslobodile
Dubrovnik i njegovo zaleđe.
Krajem iste godine, 20. studenoga, imenovan je načelnikom stožera
HV-a, zamijenivši na toj dužnosti generala Antuna Tusa. Na toj je
dužnosti ostao do umirovljenja 15. srpnja 1995. Od te godine pa do
kraja 1999. bio je zastupnik HDZ-a u Saboru.
Umirovljeni general Bobetko objavio je 1996. knjigu "Sve moje
bitke" u kojoj je opisao događaje iz nedavne hrvatske povijesti. U
njoj je predočio dokumente i vojne zemljovide o vojno-policijskim
akcijama "Čagalj" u bosanskohercegovačkom zaleđu južne Hrvatske,
"Tigar" (oslobađanje Dubrovnika), "Maslenica", "Medački džep",
"Bljesak" i "Oluja".
"Imam čist obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag u
svemu što sam radio i dovršio kroza svoj više od pet desetljeća dug
vojni i politički život", napisao je u toj knjizi.
Haški sud optužio ga je u rujnu lani po zapovjednoj i individualnoj
odgovornosti za ratni zločin počinjen 1993. u akciji "Medački
džep". General Bobetko tada je izjavio da u Haag živ neće otići i
odbio primiti optužnicu.
(Hina) bcav/sšh sšh