HRVATSKA SPELEOLOŠKI NE SLIJEDI NAPREDAK U ŠPILJSKOM TURIZMU

Piše Ivo Lučić ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Špiljski turizam, koji u Sloveniji i drugdje u svijetu bilježi veliki napredak, u Hrvatskoj, iznimno bogatoj špiljama, stagnira i tek se pokušava poslovno organizirati.#L# U Hrvatskoj postoji oko 8 tisuća speleoloških objekata, po čemu su Hrvatska i Slovenija jako slične. Hrvatska, međutim, ne raspolaže špiljskim katastrom, dok su u Sloveniji svi ti objekti opisani. U Hrvatskoj postoji oko 15 za turizam uređenih špilja, ali se malo njih može pohvaliti stalnom uslugom, vodičkom službom i turističkim asortimanom. Većina ih se nalazi u primorskoj regiji ili blizini Zagreba. Turistički je najuspješnija u Hrvatskoj jama Baredine pored Poreča. Posjeti je godišnje 40 tisuća gostiju, ima pet stalno zaposlenih i 2-3 sezonska radnika i za njezine goste radi još jedan ugostiteljski objekt. Jama - jedina turistička u Hrvatskoj - otvorena je od 1995. svaki dan od 1. travnja do 1. studenoga. Na privatnom je posjedu speleologa Silvija Legovića, čemu i duguje otvaranje. "Kad smo se prihvatili te špilje, u nju su ljudi bacali smeće i kamenje pa bi danas sigurno već bila zatrpana", kazao je Legović. Njegovi gosti su turisti istarskih pomorskih odredišta. Zajednički tržišni nastup ima kroz udrugu Istra-adventure, prvu takvu u Hrvatskoj. Početkom tjedna pri Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirana je prva Poslovna grupacija pustolovnog turizma. Na nju se odazvao samo jedan predstavnik špiljarskih udruga, te niti jedna aktualni koncesionar. Organizatori priznaju da bi razlog dijelom mogao biti i u činjenici da malo poznaju "pećinske" poslovne krugove. Poslovna tajnica grupacije Ljerka Ćosić kazala je da su tek na početku i da malo znaju o tome. Nitko iz Hrvatske nije jesenas posjetio ni Četvrti međunarodni kongres turističkih špilja (ISCA), koji se održao u Postojni. Koparski Istrabenz ovog je tjedna preuzeo Postojnsku jamu - turizam d.d., trgovačko društvo koje je dugo upravljalo jednom od najpoznatijih svjetskih špilja. Predsjednik općine Postojna Jernej Verbič ocijenio je kako je to prijelomni trenutak za razvoj stoljetnog turizma u Postojni. Obećao je da će općina polovicu prihoda od koncesije ulagati u razvoj turističke infrastrukture i uređenje prirodnih znamenitosti. Postojnu je najviše godišnje posjetilo 900 tisuća gostiju (sredinom osamdesetih) od kojih je 70-80 posto bilo tranzitnih putnika za Istru. Špilja Postojna lani je imala malo manje od 500 tisuća posjetitelja i ostvarila oko 4,5 milijuna eura prometa te oko 450 tisuća eura čistog dobitka. No, kako je predviđeno povećanje koncesije na oko milijun eura, dosadašnji vlasnici smatraju da to može podnijeti samo veliki sustav koji je spreman na nove programe i dodatna ulaganja. U Hrvatskoj gospodarskoj komori prihode od špiljskog turizma, međutim, ne vode ni u jednoj grani. U Službi za komunikaciju i izdavaštvo Hrvatske turističke zajednice nisu također znali podatke o prihodima od turizma u špiljama, ali nisu znali ni za pokretanje spomenute Poslovne grupacije. U HTZ ne postoji ni odjel za prirodnu baštinu, a pokazalo se da bi za više informacija o mogućnostima za špiljski turizam HTZ-u trebalo uputiti pismeno pitanje i sačekati isti takav odgovor. U Sloveniji, naprotiv, speleološko blago ima prvorazredni status u nacionalnom identitetu a informacije su lako dostupne. Prošlog ljeta u Koreji je održan Međunarodni expo-sajam špiljskog turizma pod nazivom "Špilje - tajanstveni svijet koji su stvorili voda i vrijeme". Za 32 dana, koliko je trajao, posjetilo ga je preko 1,5 milijun ljudi iz 20 zemalja i 30 speleoloških organizacija. Organizator EXPO špiljskog festivala Dongbin Kim smatra da će za zemlje koje imaju očuvan okoliš turizam biti najvažnija industrija 21. stoljeća, a da će špiljski turizam predstavljati jezgru takve "industrije". (Hina) iluc vl