SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE HINA - Financijski servis Građanima koji to žele u fiksnoj telefoniji će se moći omogućiti da telefon plaćaju unaprijed, te da im se besplatno zapriječe pozivi na određene brojeve - takve mogućnosti predviđa Zakon o zaštiti potrošača, čiji konačan tekst je Vlada s današnje sjednice poslala Saboru. Pretplata za fiksne telefone i dalje će postojati, dok će se ostale javne usluge plaćati po stvarnoj potrošnji. Taj zakonski tekst posebnu pozornost posvećuje obvezama trgovaca i tijela državne uprave, kod prodaje javnih usluga. Pod tim uslugama misli se na prodaju struje, plina, grijanja, fiksnu telefoniju, javni gradski i prigradski prijevoz, opskrbu pitkom vodom, čistoću i odvodnju otpadnih voda. Držeći se smjernica EU-a i Hrvatska u svoj zakon ugrađuje načelo da javne usluge moraju biti dostupne svim građanima i po dostupnim cijenama, uključujući i siromašnije građane, rekao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Predloženi zakon predviđa da regulatorna tijela svoje odluke donose tek nakon dobivena mišljenja savjetodavnog tijela u koje će biti uključeni i predstavnici potrošača. Zakon predviđa i osnivanje povjerenstava za prigovore potrošača, te osnivanje savjetovališta za zaštitu potrošača. Nacionalni program zaštite potrošača Sabor bi donosio svake druge godine. U prvo saborsko čitanje Vlada je poslala izmjene Zakona o stečaju, kojima je cilj pojednostaviti i ubrzati stečajne postupke. Slijedom toga poslove Stečajnog suda preuzeo bi stečajni sudac, stečajni postupci bi se trebali obavljati brzo, a ključne odluke o tomu hoće li se stečaj provesti kao sanacijski, reorganizacijski ili likvidacijski morale bi se donijeti relativno rano. Vjerovnici bi najkasnije u roku šest mjeseci trebali odlučiti hoće li i na koji način stečajni dužnik nastaviti poslovati, hoće li se pristupiti pripremi stečajnog plana. Predloženi zakon sadrži i mogućnost da vjerovnici na skupštini vjerovnika zamijene stečajnoga upravitelja, ako njime nisu zadovoljni. Stečajnim upraviteljima mogli bi pak biti imenovani samo odvjetnici, ili osobe u javnim trgovačkim društvima ovlaštene za obavljanje stečajno-upraviteljske službe. To je, ističe ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, važno jer su te osobe osigurane, te odgovaraju za obveze društva svojom osobnom i imovinom društva. Vlada je Saboru u prvo čitanje poslala i novi Zakon o tržišnom natjecanju, koji drukčije definira vladajući položaj na tržištu, koncentraciju i slično. Bitne promjene odnose se i na tijela koja upravljanju Agencijom za zaštitu tržišnoga natjecanja. Umjesto sadašnjeg Savjeta, kao savjetodavnog tijela uvelo bi se Vijeće za tržišno natjecanje koje bi bilo profesionalizirano. Od 1. do 15. lipnja ove godine u Hrvatskoj bi se proveo popis poljoprivrede koji bi obuhvatio kućanstva i poslovne subjekte koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, utvrđeno je zakonskim prijedlogom o popisu poljoprivrede kojega je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru. Popisom bi se prikupili podatci o radnoj snazi, o zemljišnom i stočnom fondu, površinama pod voćnjacima, vinogradima, podatci o korištenju sredstava za zaštitu bilja, poljoprivrednim strojevima i objektima i.t.d. Popis će provoditi oko 17 tisuća popisivača, a taj posao državu će koštati 125,5 milijuna kuna. Vlada je Saboru uputila i izmjene Pomorskog zakonika kojima bi se omogućilo da u unutarnje hrvatske vode i luke mogu uplovljavati i u njima boraviti i strani ratni brodovi s nuklearnim naoružanjem. Uplovljavanje se ne bi moglo odobriti brodu koji bi svojim boravkom ugrozio sigurnost Hrvatske. Ministarstva poljoprivrede i zdravstva dobila su rok od sedam dana da usklade stajališta, je li vino prehrambeni proizvod ili ne. Naime, novim zakonom o vinu ono bi se definiralo kao prehrambeni proizvod, a visoka kvalitetna vina mogla bi se reklamirati. Vlada nije prihvatila zahtjev oporbe da se suze razlozi za priznavanje azilantskog statusa, ustrajući na rješenju za koje kaže da je usklađeno s propisima EU. Pravo na azil imao bi tako stranac koji se ne želi ili ne može vratiti u domovinu, bojeći se da bi u njoj bio progonjen zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja. Isto bi pravo imala i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje prethodnog boravišta, a koja se ne može, ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju. Ukupno će za početak provedbe Zakona o azilu u proračunu trebati osigurati 13,3 milijuna kuna. Oko 1,6 milijuna kuna potrebno je za barem 20 novih radnih mjesta u MUP-u, a najmanje 3,5 milijuna za opremanje i informatizaciju novog policijskog odjela. Zbog nužnih priprema za njegovu provedbu, Zakon o azilu bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja dogodine.