SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE HINA - Financijski servis HT će razmotriti mogućnost da siromašnijim građanima osigura korištenje fiksnih telefona pod posebnim uvjetima, preko posebnih tarifnih paketa, obećao je danas predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić na sjednici hrvatske Vlade. Takvo obećanje uslijedilo je nakon zahtjeva premijera Ivice Račana. Od HT-a je također zatražio veća ulaganja u fiksnu mrežu i u napredne tehnologije, te poboljšanje uvjeta za korištenje Interneta. Prihvaćamo te zahtjeve ne kao izazov, nego kao zadatak, uzvratio je Mudrinić tumačeći da su ta nastojanja u duhu njegove tvrtke. Vlada je podržala HT-ove planove poslovanja za ovu godinu kao i planove Hrvatske pošte, Vjesnika, Narodnih novina, Astre International i Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod. Spomenuta poduzeća bez HT-a planiraju ove godine ukupno dobit od 30 milijuna kuna, te investicije od 328 milijuna. S današnjoj sjednicom Vlada je završila raspravu o planovima poslovanja većine poduzeća u državnom ili pretežno državnom vlasništvu čemu je posvetila i tri protekle sjednice. Premijer Račan zaključuje da je u posljednje tri godine vidljiv uspješan trend poslovanja javnih poduzeća, nekadašnji 'uspješni' gubitaši postali su poduzeća uspješna po dobiti. Zasluge za uspješnost, članovi Vlade pripisuju novom gospodarskom okruženju ali i upravama i članovima nadzornih odbora spomenutih poduzeća. Njihovi rezultati smatraju članovi Vlade najbolji su odgovor na kritike tipa što ministri rade u nadzornim odborima. Svaka vrsta trabunjanja tipa što ministri rade u nadzornim odborima je demagogija, ocijenio je ministar javnih radova Radimir Čačić dodajući da nitko ne može odgovarati za stvari ako nema konce u rukama. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić podsjeća da do sada nije bilo privatizacije javnih poduzeća, ali da sada nakon njihove konsolidacije za neka od njih privatizacija može uslijediti. Podržao ga je ministar financija Mato Crkvenac koji kaže da je uspješna privatizacija sinonim uspjeha koji se može primijeniti i na državna poduzeća. Prema danas iznijetim podacima HT je lani ostvario prihod od 7,4 milijarde kuna, 8 posto više nego godinu prije. Dobit je iznosila rekordnih 1,8 milijardi kuna. Tvrtka ove godine planira investirati 1,3 milijarde kuna. Među šest spomenutih tvrtki jedini je gubitaš Vjesnik čiji je gubitak lani iznosio 41,2 milijuna kuna. Za 2003. tvrtka planira 10 posto veće prihode - 283 milijuna kuna, ali su joj nužne subvencije države od 33,5 milijuna kuna rekao je predsjednik Uprave Rikard Pompe. Istaknuo je da je Vjesnik u protekle tri godine zaustavio trend povećanja gubitaka, povećao nakladu lista te od prezaduženog i nesolventnog društva postao tvrtka koja uredno izvršava obveze. Vjesnik u 2003. planira investirati 10 milijuna kuna, uglavnom za završetak ranije započetih ulaganja. Upravu i nadzorni odbor Vjesnika Vlada je zadužila da izrade studiju isplativosti daljnjeg ulaganja u rotaciju, studiju za repozicioniranje lista Vjesnik na tržištu te planove smanjenja operativnih troškova i podmirivanja dospjelih obveza. Od početka 2005. u hrvatskom željezničkom prometu moglo bi biti više prijevoznika, mogućnost je koju predviđa novi zakon o željeznici čiji je prijedlog s današnje sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru. Prijedlog, naime, predviđa potpuno novu koncepciju uređenja željeznice, razdvajanje prijevoznih usluga od željezničke infrastrukture. Time se, kaže resorni ministar prometa Roland Žuvanić, stvaraju uvjeti za drugačiju organizaciju željeznice, njenu integraciju u željeznički sustav EU te omogućuje pojava većeg broja međusobno konkurentnih željezničkih prijevoznika. Predloženi zakon osnova je liberalizaciji tržišta željezničkih prometnih usluga, naglasio je Žuvanić. Ističe da bi željeznička infrastruktura ostala u vlasništvu države. Djelatnost upravljanja željezničkom infrastrukturom obavljao bi upravitelj infrastrukture, pravna osoba koju bi osnovala država. Vlada bi pak mogla dati koncesiju za upravljanje dijelom željezničke infrastrukture i drugim domaćim i stranim pravnim osobama ako za to postoje opravdani razlozi. Poslovi upravljanja i korištenja lokalnih pruga, odnosno pruga od značaja za lokalni promet, mogli bi se prenijeti jedinicama lokalne i područne samouprave. Zbog potrebnog procesa restrukturiranja prije razdvajanja željezničke infrastrukture i prometa novi bi se zakon primjenjivao od 1. siječnja 2005. Sve kreditne obveze Hrvatskih željeznica trebala bi pak preuzeti država kako bi novo poduzeće počelo raditi bez dugova, kazao je ministar.