SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE HINA - Financijski servis Država će zlatne medalje na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagrađivati s 160.000 kuna sportašima u pojedinačnim, a sa 130.000 kuna u ekipnim sportovima, zlato na svjetskim seniorskim prvenstvima nagradit će sa 120.000 odnosno 100.000 kuna, a na europskim sa 70.000 odnosno 60.000 kuna. To je utvrđeno u Odluci o kriterijima za dodjelu novčane nagrade za vrhunska sportska dostignuća koju je danas donijela hrvatska Vlada i time prvi put sustavno riješila pitanje nagrađivanje vrhunskih športaša i članova stručnih ekipa. Sportaši koji osvoje srebro na olimpijskim i paraolimpijskim igrama nagradit će se sa 100.000 kuna, ako je riječ o pojedinačnim sportovima, a svaki član ekipe u momčadskim sportovima za srebro bi dobio 70.000 kuna, dok bi za brončanu medalju nagrada bila 70.000 odnosno 55.000 kuna. Nagrada za srebro na svjetskim seniorskim prvenstvima kao i u Devis-kupu u muškoj i Federation kupu u ženskoj konkurenciji u tenisu iznosit će 70.000 kuna za pojedinačne sportove, te 60.000 kuna za svakoga člana ekipe u momčadskim sportovima, a za broncu će nagrada biti 40.000 odnosno 35.000 kuna. Srebro na europskim prvenstvima u seniorskim kategorijama nagrađivalo bi se sa 40.000 odnosno 35.000 kuna, a bronca sa 30.000 odnosno 25.000 kuna. S polovicom spomenutih iznosa nagrađivale bi se medalje u sportovima koji svake godine imaju svjetsko ili europsko prvenstvo, u atletici na dvoranskim svjetskim i europskim prvenstvima, kao i u plivanju na svjetskim i europskim prvenstvima u malim bazenima. Za osvojene medalje nagradili bi se članovi stručnih ekipa, a njihova novčana nagrada mogla bi biti do najviše 80 posto iznosa utvrđena za sportaše. Utvrđeni iznosi nagrada, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, zadovoljavajući su za športaše i solidna su nagrada u odnosu na mogućnosti države. Sportašima je, s obzirom na njihove prihode, preporučio da uzmu porezne savjetnike kako bi uredno podmirivali obveze prema državi. Vlada je Saboru na raspravu i donošenje poslala konačne tekstove Zakona o zaštiti osobnih podataka, o proračunu, te o deviznom poslovanju. Novi Zakon o proračunu, kaže ministar financija, Mate Crkvenac donosi novi pristup budžetiranju, jamči učinkovitije raspolaganje novcem poreznih obveznika. Tako bi se u pravilu, već u svibnju moralo duboko biti u pripremama državnoga proračuna za iduću godinu. Ključna pak riječ novog Zakona o deviznom poslovanju je liberalizacija. Liberalizacija kapitalnog računa provodila bi se postupno, a ulaskom Hrvatske u EU područje deviznog poslovanja posebice uskladilo s europskim standardima, kazao je Crkvenac. Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici donijela odluku da se za još tri mjeseca produži privremeni režim utvrđen Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije. Privremeni režim, koji se drugi put produljuje, vrijedio bi od danas, 3. travnja do 3. srpnja ove godine. O produljenju privremenog režima dogovorila se Stalna mješovita komisija za provedbu Sporazuma na sastanku u Lendavi, 27. ožujka. U Lendavi je tada dogovoreno da se za još tri mjeseca produži režim gospodarskog ribolova u pojasu između Lovrečice u Hrvatskoj i Ankarana na slovenskoj obali. Produljenje privremenog režima već je potvrdila slovenska vlada, rečeno je na sjednici hrvatske Vlade. Vlada je danas izjavom pozdravila Drugo godišnje izvješće Europske komisije o procesu stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Europu. To izvješće je za Hrvatsku strategijski povoljno, povoljnije nego lani i posredno podupire nedavnu hrvatsku kandidaturu za ulazak u Europsku uniju, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. U izvješću se kaže, upozorava, i na neka neriješena pitanja, ali na konstruktivan način pa se ti komentari i prijedlozi mogu shvatiti i kao smjernice za daljnje aktivnosti u procesu reformi. Tako će se nakon analize i na temelju prijedloga pojedinih resora razmotriti i dopuna Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Šimonović je naveo da u Izvješću ima i nekih nepreciznosti, i činjeničnih netočnosti, na koje će trebati upozoriti Europsku komisiju, no nije istaknuo o čemu se radi. Vlada je osim Izvješća, prihvatila i izjavu kojom je izrazila zadovoljstvo pozitivnom ocjenom o napretku Hrvatske u provedbi reformi usmjerenih na ispunjavanje kriterija za članstvo u EU. Izrazila je i nadu da će dobre ocjene o napretku Hrvatske pridonijeti skoroj odluci Vijeća EU-a o davanju naloga Europskoj komisiji za početak pripreme mišljenja o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU. O tijeku procesa stabilizacije i pridruživanja, izvješće će dobiti i Hrvatski sabor. Izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, što ih je na današnjoj sjednici utvrdila hrvatska Vlada, prava vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata sve bi se više ujednačila s pravima koja imaju hrvatski ratni vojni invalidi i članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Izmjenama, o kojima se još treba očitovati Hrvatski sabor, povećala bi se obiteljska invalidnina za poginule civile i osobe stradale na služenju vojnog roka, pa bi se iznos te invalidnine sa sadašnjih 498 kuna povećao na 831 kunu. Pravo na opskrbninu dobile bi i udovice sudionika II. svjetskog rata koji su se u rat uključili prije 9. rujna 1943. i bili u njemu do 15. svibnja 1945. Niz je prava predviđen za djecu civilnih invalida rata, djecu poginulih ili umrlih civila, kao i osoba koje su stradale na služenju vojnog roka. Predložene izmjene odnosile bi se i na pripadnike hrvatskih Oružanih snaga i policije koji sudjeluju u mirovnim misijama izvan domovine.