ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenberger izvijestio je u četvrtak saborski odbor za europske integracije o izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u proteklih godinu
dana.
ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Šef delegacije Europske komisije u
Hrvatskoj Jacques Wunenberger izvijestio je u četvrtak saborski
odbor za europske integracije o izvješću Europske komisije o
napretku Hrvatske u proteklih godinu dana.#L#
"Izvještaj daje balansiranu sliku stanja, priznaje ostvareni
napredak na političkom planu, u gospodarstvu, i usklađivanju
zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice", rekao je
Wunenberger.
U svim tim područjima treba ostvariti još napretka, dodao je i
naglasio važnost što bržega povratka izbjeglica i suradnje s
Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu.
Ukupna gospodarska situacija prilično je dobra, rekao je, "jedino
je loš trend rasta vanjskoga duga, a i nezaposlenost je ostala
velika, što će se ubuduće tješnje motriti".
Privatizacija i velike socijalne reforme također su sporno mjesto u
izvještaju. "Socijalne su reforme su spore, velike reforme još se
nisu dogodile, osobito privatizacija koju treba što prije dovršiti
na pošten i jasan način", rekao je šef Delegacije Europske komisije
u Hrvatskoj.
Hrvatska je 21. veljače u Ateni podnijela zahtjev za članstvo u
Europskoj uniji o s ciljem da ubrza svoj put prema EU-u i uključi se
u slijedeći val proširenja, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, koji
je predviđen za 2007. godinu.
"Izvješće je balansirano i pozitivno da podupre Vijeće ministara u
donošenju odluke da se izradi mišljenje za kandidaturu Hrvatske za
Europsku uniju. Vjerujem da u ovome trenutku više ništa ne stoji
pred Hrvatskom kao prepreka što se tiče donošenja odluke Vijeća
ministara i to možemo očekivati u travnju, svibnju, ili najkasnije
u lipnju,", rekao je Mate Granić, predsjedatelj saborskoga odbora
za europske integracije.
Europska komisija u srijedu je prihvatila drugo godišnje izvješće o
Procesu stabilizacije i pridruživanja, kojim je obuhvaćeno pet
zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora,
Makedonija i Albanija.
U izvještaju se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati
odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune demokracije u pogledu
vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja
pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da
su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka
prognanika.
(Hina) vm sd