ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Danas kad kažemo "štrajk" kao da smo rekli "dobar dan". Više se ne pitamo odakle ta "samorazumljiva" riječ, pa ni što u stvari znači riječ "štrajk".
ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Danas kad kažemo "štrajk" kao da smo
rekli "dobar dan". Više se ne pitamo odakle ta "samorazumljiva"
riječ, pa ni što u stvari znači riječ "štrajk". #L#
Nekada, u neka druga vremena kod nas se za štrajk koristila kovanica
"obustava rada". Međutim, malo tko zna da smo riječ štrajk preuzeli
iz njemačkog jezika mada ona potječe iz "slenga" engleskih radnika:
"to strike for a few days" - "obustaviti rad na nekoliko dana"!
Masovnima su štrajkovi postali u 18. i 19. stoljeću, a postali su i
dijelom književnosti, osobito, one koja je kao tematski okvir imala
socijalna pitanja.
Za Engleze štrajk je "oštra riječ", objašnjava Boris Njavro u
'Dubrovačkom vjesniku', dok Francuzi rabe opisnu riječ "greve" po
pariškom trgu Place de Greve na kojemu se nekad okupljalo
nezaposleno i buntovno radništvo. Pod nazivom "bijeli štrajk"
podrazumijeva se dolazak zaposlenih na radno mjesto uz tiho
bojkotiranje radnih obveza i zadaća. Japanci, zanimljivo,
štrajkaju u slobodno vrijeme?!
Zanimljivo je da se jedan "pra-štrajk" iz 5. stoljeća prije Krista
opisuje u Aristofanovoj komediji "Lizistrata": Žene obustavljaju
davanje svojih seksualnih usluga sve dok muškarci ne obustave svoje
glupave ratove! Bi li takav štrajk koristio i u aktualnom
Zaljevskom ratu? Ili su, moguće, upravo muškarci izmislili rat kao
neku vrstu svog "štrajka"? Bolje i ratovati nego...
(Hina) ld ld