ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Geografski, odnosno, geopolitički položaj Iraka učinio je da ova zemlja postane "tragičarem povijesti". Današnji prostor Iraka bio je kolijevkom civilizacije, ali i poprištem nebrojenih sukoba, uspinjanja i
umiranja carstava, osnutaka i propadanja država. Od Sumerana i Babilonaca, preko Asiraca, Perzijanaca, antičkih Grka, pa sve do Arapa i Otomanskog carstva - svi su ostavili svoj pečat na tlu na kojemu se ovih dana vodi još jedan rat.
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Geografski, odnosno, geopolitički
položaj Iraka učinio je da ova zemlja postane "tragičarem
povijesti". Današnji prostor Iraka bio je kolijevkom civilizacije,
ali i poprištem nebrojenih sukoba, uspinjanja i umiranja carstava,
osnutaka i propadanja država. Od Sumerana i Babilonaca, preko
Asiraca, Perzijanaca, antičkih Grka, pa sve do Arapa i Otomanskog
carstva - svi su ostavili svoj pečat na tlu na kojemu se ovih dana
vodi još jedan rat. #L#
Stotinjak godina nakon što je u VII. stoljeću potpao pod arapsku
vlast kalif Abazid Al-Mansur osnovao je današnji glavni grad
Bagdad, stoji u zanimljivom napisu, kojega je autor Damir Fricki,
objavljenom u časopisu 'INA'. Procvat Bagdada vezuje se uz ime
legendarnog kalifa Haruna Al-Rašida opjevanog u "Pričama iz tisuću
i jedne noći". Zlatno doba Bagdada prekinuli su Mongoli u XIII.
stoljeću. Od XVI. stoljeća do Prvog svjetskog rata Irak je bio u
sastavu Otomanskog carstva. Do 1932. godine trajali su sukobi
različitih interesa na tom području. Te godine, naime, osnovano je
Hašemitsko kraljevstvo pod vlašću kralja Fejsala Ibn Huseina od
Meke. Nakon Drugog svjetskog rata, odnosno nakon rušenja monarhije
i uspostave Republike, Irak je bio poprištem nekoliko krvavih
režimskih prevrata. Od 1979. godine apsolutni vladar života i smrti
u Iraku zove se Sadam Husein.
Irak se prostire na površini od 435 tisuća četvornih kilometara. Na
tom prostoru živi 22 milijuna stanovnika. Oko 80 posto Iračana
smatra se Arapima, a oko 15 posto Kurdima, ostatak čine Turkmeni,
Asirci i drugi. Irak je u konfesionalnom pogledu gotovo posve
muslimanska zemlja - šiita ima oko 65 posto, sunita oko 35 posto.
Irak je jedan od začetnika proizvodnje nafte na Srednjem istoku.
Prva ozbiljnija naftna nalazišta datiraju iz trećeg desetljeća
dvadesetog stoljeća. Prema raspoloživim podacima Irak raspolaže sa
112 milijardi barela zaliha nafte, što ga poslije Saudijske Arabije
svrstava na drugo mjesto u svijetu. Jesu li te goleme pričuve "crnog
zlata" kumovale da Irak još jedanput postane mjestom tragedije?
(Hina) ld ld