ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - U bečkom prirodoslovnom muzeju čuvaju se jaja koja su danas jedinim dokazom da se u dolini Neretve gnijezdio "kudravi nesit" ili "dalmatinski pelikan" (Pelecanus crispus). To je ptica koja se odselila s
Neretve ne vrativši se više nikada u rodni kraj.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - U bečkom prirodoslovnom muzeju čuvaju
se jaja koja su danas jedinim dokazom da se u dolini Neretve
gnijezdio "kudravi nesit" ili "dalmatinski pelikan" (Pelecanus
crispus). To je ptica koja se odselila s Neretve ne vrativši se više
nikada u rodni kraj. #L#
Prve vijesti o bogatstvu ptičijih vrsta na Neretvi dohode od
rimskog pisca Marka Porcija Katona. S dolaskom austrijske vlasti
zanimanje prirodoslovaca raste pa tako u dolinu Neretve dolaze E.
F. Germer, F. Neumayer i K. von Feldegg. Prema preparatu iz
Feldeggove zbirke prvi put je u znanstvenoj povijesti opisana do
tada nepoznata ptičja vrsta - kudravi nesit ili dalkmatinski
pelikan, stoji u ogledu Ivana Baće objavljenom u 'EuroCityu'.
Inače prvi popis od 212 ptičjih vrsta Neretvanske doline objavio je
1842. talijanski liječnik Francesco Lanza. Do Prvog svjetskog rata
Neretvu su posjećivali prirodoslovci kao što su Ivan Evanđelista
Kuzmić, Juraj Kolombatović, i fra A. Brandis. Zaslugom mladog
zagrebačkog ornitologa Dragutina Rucnera 1952. godine utemeljena
je Ornitološka zbirka u Metkoviću koja sa više od 340 preparata među
kojima su primjerci 218 od 310 ptičjih vrsta s Neretve, spada među
najveće takve zbirke u Europi.
Još da su nam jaja dalmatinskog pelikana iz bečkog muzeja gdje bi
nam bio kraj?
(Hina) ld ld