ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Upravni sud opterećen je s gotovo 50 tisuća zaostalih predmeta, piše u zborniku odluka toga suda sutkinja Dunja Jurić Knežević.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Upravni sud opterećen je s gotovo 50
tisuća zaostalih predmeta, piše u zborniku odluka toga suda
sutkinja Dunja Jurić Knežević.#L#
Zaostaci u sudu koji nadzire zakonitost rada uprave gomilaju se od
1994. zbog statusnih sporova vezanih za domovnice te zaštitu prava
branitelja i umirovljenika, piše Jurić Knežević u zborniku koji će
u Zagrebu biti predstavljen u ponedjeljak.
Zbornik na 770 stranica obuhvaća 25-godišnju (1977.-2002.)
povijest Upravnoga suda, a priređivači se nadaju da će njegova
bogata praksa koristiti i pravnicima praktičarima i
teoretičarima.
Uz pregled razvoja upravnog sudovanja od njegovih početaka u
hrvatskim zemljama u okviru Austro-Ugarske, autori zbornika
usredotočili su se na noviju prasku suda u zadnjih 15 godina. Uz
klasična upravna područja u nadležnosti Upravnog suda, u '90-tim su
se pojavili i sporovi vezani uz pretvorbu i privatizaciju, zaštitu
tržišnog natjecanja, koncesije i javne nabavke.
Osim materijalnih i prostornih problema, te čestih izmjena
zakonskih propisa, stalnog proširenja nadležnosti i povećanja
broja predmeta, Upravni sud muče i kadrovski problemi.
Sudu nedostaje najmanje pet sudaca, uz sadašnja 43. Već godinu dana
traje natječaj za njihovu popunu ali će zbog nesporazuma oko
diplome bivšeg predsjednika suda Anđelka Bušića, koji je jedan od
58 kandidata, vjerojatno biti poništen.
Ministarstvo pravosuđa smatra da ne može biti kandidat jer nije
priložio diplomu, a Državno sudbeno vijeće kako je jasno da bivši
predsjednik suda ima diplomu pravnika. Saborski Odbor za pravosuđe
posumnjao je, pak, u savjesnost rada suca koji ne može uredno
priložiti ni tražene dokumente, pa je zatražio poništenje
natječaja.
Iako je sud u potpunosti informatiziran, što bi trebalo pripomoći
bržem rješavanju predmeta, stručnjaci upozoravaju da će biti
potrebno značajnije promijeniti pravila upravnoga sudovanja. Za
njih je, naime, sporno može li u državi postojati samo jedan Upravni
sud kao prvostupanjski ali i kao konačni u upravnim stvarima.
Stručnjaci smatraju da je suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim
pravima i pravu na pravično suđenje da stranke ne mogu usmeno pred
sudom raspravljati i iznositi argumente. Zbog toga se, kažu, na
Upravnom sudu ne može u potpunosti utvrditi činjenično stanje niti
učinkovito zaštititi prava stranaka. Jedinstveno stajalište
struke je da će se ubuduće morati omogućiti rasprave i u upravnim
sporovima.
(Hina) ggrb vl