US-DE-IQ-MEDIJI-Ratovi-Politika VOA 4. III. JESU LI AMERIČKI MEDIJI RATNOHUŠKAČKI GLAS AMERIKE - VOA4. III. 2003.Jesu li američki mediji 'ratnohuškački'? Razgovarao Brent Hurd.U inozemstvu mnogi kritiziraju američke medije zbog ? kako
se tvrdi ? 'ratnohuškačkog izvještavanja' kada je riječ o iračkoj krizi. Po tim kritikama, američki novinari nisu dovoljno oštro reagirali na politiku Bijele kuće prema Iraku. Kakva je uloga medija kada se vlada priprema za rat? I jesu li američki mediji u svom izvještavanju o tome ? objektivni? Na ova pitanja za Glas Amerike odgovaraju američki i strani medijski stručnjaci.Godine 1898. ? neposredno pred američko-španjolski rat ? američki je 'žuti tisak' bio prepun šovinističke, provokativne i ratoborne retorike. Kao da je pozivao i priželjkivao rat. Terrence Moran, profesor novinarstva na Sveučilištu New York, kaže da je američka medijska pozornica ? u usporedbi s krajem 19. stoljeća ? vrlo različita, mnogo raznovrsnija i objektivnija. Međutim, on nazire i nešto što je zajedničko za medije i rat ? bez obzira na povijesnu epohu:= Rat sa Španjolskom glasovit je u povijesti američkih medija. Rat su novine otvoreno promovirale, one su zapravo vladu i gurnule u njega. Međutim, bez obzira na sve promjene, može se reći da i danas
GLAS AMERIKE - VOA
4. III. 2003.
Jesu li američki mediji 'ratnohuškački'? Razgovarao Brent Hurd.
U inozemstvu mnogi kritiziraju američke medije zbog ? kako se tvrdi
? 'ratnohuškačkog izvještavanja' kada je riječ o iračkoj krizi. Po
tim kritikama, američki novinari nisu dovoljno oštro reagirali na
politiku Bijele kuće prema Iraku. Kakva je uloga medija kada se
vlada priprema za rat? I jesu li američki mediji u svom
izvještavanju o tome ? objektivni? Na ova pitanja za Glas Amerike
odgovaraju američki i strani medijski stručnjaci.
Godine 1898. ? neposredno pred američko-španjolski rat ? američki
je 'žuti tisak' bio prepun šovinističke, provokativne i ratoborne
retorike. Kao da je pozivao i priželjkivao rat. Terrence Moran,
profesor novinarstva na Sveučilištu New York, kaže da je američka
medijska pozornica ? u usporedbi s krajem 19. stoljeća ? vrlo
različita, mnogo raznovrsnija i objektivnija. Međutim, on nazire i
nešto što je zajedničko za medije i rat ? bez obzira na povijesnu
epohu:
= Rat sa Španjolskom glasovit je u povijesti američkih medija. Rat
su novine otvoreno promovirale, one su zapravo vladu i gurnule u
njega. Međutim, bez obzira na sve promjene, može se reći da i danas
novine, časopisi, radio, televizija na izvjestan način pridonose
ratnom naporu zemlje.
Terrence Moran kaže da su neki američki dnevnici prenaglili u
svojoj potpori ratnoj opciji.
= Ja nisam protiv rata, međutim smeta me otvoreno zauzimanje za
ratnu opciju od strane recimo dnevnika Wall Street Journal i nekih
drugih medija, kaže ovaj profesor novinarstva.
Georgie Ann Geyer, utjecajna konzervativna vanjskopolitička
komentatorica čije članke prenose deseci američkih listova,
također drži da je Wall Street Journal ? kad je u pitanju Irak -
postao odveć otvoreni pristaša rata:
= Mislim da je to izvrstan dnevnik, međutim kada je riječ o Iraku,
mislim da su stvar u svoje ruke potpuno preuzeli urednici koji imaju
vrlo desničarska stajališta. Sve podsjeća na američko-španjolski
rat kada je tisak upravo priželjkivao sukob. Očito je da uredništvo
Wall Street Journala želi rat.
Paul Gigot, urednik rubrike Wall Street Journala u kojoj se
objavljuju uvodnici i komentari, drži da njegov list ima pravo
izraziti svoje mišljenje:
= Smisao novinskog uvodnika i komentara jest da predstavi određenu
točku gledišta. U ovoj situaciji mi mislimo da treba podržati ideju
oslobođenja Iraka i zbacivanja Sadama Huseina s vlasti. On naime
predstavlja prijetnju ? i za Srednji istok, a i za Ameriku. Mislim
da se mi ne trebamo ispričavati zbog toga što tako mislimo. Tako smo
mislili i prije no što je naša vlada usvojila ovo stajalište.
Paul Gigot drži da američki mediji svakodnevno objavljuju
stajališta i protivnika rata i pristaša službene američke politike
koja smatra da će se kriza riješiti razoružanjem Iraka i
uklanjanjem Sadama Huseina s vlasti.
Matthius Rueb, direktor washingtonskog dopisništva njemačkog
dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, također smatra da su
američki mediji u svom izvještavanju vrlo pluralistički i
objektivni:
= Ne slažem se s onima koji tvrde da je američko izvještavanje o ovoj
krizi jednostrano, da se 'navija' za rat. Ako želite biti
informirani, stvarno imate prilike da saznate sve što vas zanima.
Uz to, mediji ne samo što informiraju javnosti, oni i odražavaju
javno mišljenje. Zbog toga, u Americi ćete pronaći više članaka o
oslobađanju Iraka nego recimo što ćete takve članke pronaći u
Europi, gdje su ljudi kritičniji prema ovoj ideji. Međutim, u
američkim medijima također možete pročitati mnoge kritike vojne
opcije, te prijedloge o drugačijem rješavanju problema.
Za očekivati je da će medijsko izvještavanje u sljedećih nekoliko
mjeseci postati još kontroverzije ? u slučaju da koalicijske snage
stvarno počnu s vojnom intervencijom protiv režima Sadama
Huseina.
(VOA)