FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 4. III. JESU LI AMERIČKI MEDIJI RATNOHUŠKAČKI

US-DE-IQ-MEDIJI-Ratovi-Politika VOA 4. III. JESU LI AMERIČKI MEDIJI RATNOHUŠKAČKI GLAS AMERIKE - VOA4. III. 2003.Jesu li američki mediji 'ratnohuškački'? Razgovarao Brent Hurd.U inozemstvu mnogi kritiziraju američke medije zbog ? kako se tvrdi ? 'ratnohuškačkog izvještavanja' kada je riječ o iračkoj krizi. Po tim kritikama, američki novinari nisu dovoljno oštro reagirali na politiku Bijele kuće prema Iraku. Kakva je uloga medija kada se vlada priprema za rat? I jesu li američki mediji u svom izvještavanju o tome ? objektivni? Na ova pitanja za Glas Amerike odgovaraju američki i strani medijski stručnjaci.Godine 1898. ? neposredno pred američko-španjolski rat ? američki je 'žuti tisak' bio prepun šovinističke, provokativne i ratoborne retorike. Kao da je pozivao i priželjkivao rat. Terrence Moran, profesor novinarstva na Sveučilištu New York, kaže da je američka medijska pozornica ? u usporedbi s krajem 19. stoljeća ? vrlo različita, mnogo raznovrsnija i objektivnija. Međutim, on nazire i nešto što je zajedničko za medije i rat ? bez obzira na povijesnu epohu:= Rat sa Španjolskom glasovit je u povijesti američkih medija. Rat su novine otvoreno promovirale, one su zapravo vladu i gurnule u njega. Međutim, bez obzira na sve promjene, može se reći da i danas
GLAS AMERIKE - VOA 4. III. 2003. Jesu li američki mediji 'ratnohuškački'? Razgovarao Brent Hurd. U inozemstvu mnogi kritiziraju američke medije zbog ? kako se tvrdi ? 'ratnohuškačkog izvještavanja' kada je riječ o iračkoj krizi. Po tim kritikama, američki novinari nisu dovoljno oštro reagirali na politiku Bijele kuće prema Iraku. Kakva je uloga medija kada se vlada priprema za rat? I jesu li američki mediji u svom izvještavanju o tome ? objektivni? Na ova pitanja za Glas Amerike odgovaraju američki i strani medijski stručnjaci. Godine 1898. ? neposredno pred američko-španjolski rat ? američki je 'žuti tisak' bio prepun šovinističke, provokativne i ratoborne retorike. Kao da je pozivao i priželjkivao rat. Terrence Moran, profesor novinarstva na Sveučilištu New York, kaže da je američka medijska pozornica ? u usporedbi s krajem 19. stoljeća ? vrlo različita, mnogo raznovrsnija i objektivnija. Međutim, on nazire i nešto što je zajedničko za medije i rat ? bez obzira na povijesnu epohu: = Rat sa Španjolskom glasovit je u povijesti američkih medija. Rat su novine otvoreno promovirale, one su zapravo vladu i gurnule u njega. Međutim, bez obzira na sve promjene, može se reći da i danas novine, časopisi, radio, televizija na izvjestan način pridonose ratnom naporu zemlje. Terrence Moran kaže da su neki američki dnevnici prenaglili u svojoj potpori ratnoj opciji. = Ja nisam protiv rata, međutim smeta me otvoreno zauzimanje za ratnu opciju od strane recimo dnevnika Wall Street Journal i nekih drugih medija, kaže ovaj profesor novinarstva. Georgie Ann Geyer, utjecajna konzervativna vanjskopolitička komentatorica čije članke prenose deseci američkih listova, također drži da je Wall Street Journal ? kad je u pitanju Irak - postao odveć otvoreni pristaša rata: = Mislim da je to izvrstan dnevnik, međutim kada je riječ o Iraku, mislim da su stvar u svoje ruke potpuno preuzeli urednici koji imaju vrlo desničarska stajališta. Sve podsjeća na američko-španjolski rat kada je tisak upravo priželjkivao sukob. Očito je da uredništvo Wall Street Journala želi rat. Paul Gigot, urednik rubrike Wall Street Journala u kojoj se objavljuju uvodnici i komentari, drži da njegov list ima pravo izraziti svoje mišljenje: = Smisao novinskog uvodnika i komentara jest da predstavi određenu točku gledišta. U ovoj situaciji mi mislimo da treba podržati ideju oslobođenja Iraka i zbacivanja Sadama Huseina s vlasti. On naime predstavlja prijetnju ? i za Srednji istok, a i za Ameriku. Mislim da se mi ne trebamo ispričavati zbog toga što tako mislimo. Tako smo mislili i prije no što je naša vlada usvojila ovo stajalište. Paul Gigot drži da američki mediji svakodnevno objavljuju stajališta i protivnika rata i pristaša službene američke politike koja smatra da će se kriza riješiti razoružanjem Iraka i uklanjanjem Sadama Huseina s vlasti. Matthius Rueb, direktor washingtonskog dopisništva njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, također smatra da su američki mediji u svom izvještavanju vrlo pluralistički i objektivni: = Ne slažem se s onima koji tvrde da je američko izvještavanje o ovoj krizi jednostrano, da se 'navija' za rat. Ako želite biti informirani, stvarno imate prilike da saznate sve što vas zanima. Uz to, mediji ne samo što informiraju javnosti, oni i odražavaju javno mišljenje. Zbog toga, u Americi ćete pronaći više članaka o oslobađanju Iraka nego recimo što ćete takve članke pronaći u Europi, gdje su ljudi kritičniji prema ovoj ideji. Međutim, u američkim medijima također možete pročitati mnoge kritike vojne opcije, te prijedloge o drugačijem rješavanju problema. Za očekivati je da će medijsko izvještavanje u sljedećih nekoliko mjeseci postati još kontroverzije ? u slučaju da koalicijske snage stvarno počnu s vojnom intervencijom protiv režima Sadama Huseina. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙