ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - U funkcioniranju standardnih jezika triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini ima zaista mnogo problema i treba priznati da su ti problemi stvarno teški, piše akademik Dalibor Brozović u prvom broju
50. godišta "Jezika", časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - U funkcioniranju standardnih jezika
triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini ima zaista mnogo
problema i treba priznati da su ti problemi stvarno teški, piše
akademik Dalibor Brozović u prvom broju 50. godišta "Jezika",
časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika. #L#
U kraćem tekstu "Genetskolingvistički i sociolingvistički
kriteriji u sistematizaciji južnoslavenskih idioma, s posebnim
obzirom na BiH", glede naziva bošnjačkoga standarnog jezika,
Brozović napominje kako je u ovom dijelu svijeta uobičajeno da se
standardni jezici zovu atributom po imenu naroda kojemu služe.
"Sami pak Bošnjaci žele svoj jezik zvati bosanskim. U načelu, na to
imaju pravo i drugi ih u tome ne smiju sprječavati, ali s druge
strane, drugi narodi ne moraju u svojoj vlastitoj jezičnoj praksi
prihvatiti taj naziv", smatra Brozović. Upozorava, međutim, kako
se, nazivajući bošnjački jezik bosanskim, nesumnjivo sugerira da
je bošnjački jezik u samoj državi "ravnopravniji" od druga dva
zakonski i ustavno ravnopravna jezika.
Za bošnjački pravopis tvrdi da je "za sada u praksi posve
neodređena, samo 'misaona' kategorija". "U pisanoj praksi vlada
posvemašnja razrožnost i potpuni nered, iako su već izašli neki
gramatički, rječnički i pravopisini priručnici", navodi Brozović.
Napominje kako se u "ozbiljnoj publicistici prilično jednostrano i
selektivno obrađuju podatci o narodnim govorima u BiH i o njihovu
historijatu".
"Čini se kao da se izbjegava reći da bošnjački i hrvatski narodni
govori predstavljaju jedan tip, a srpski drugi", ističe, dodajući,
ako je uzrok tomu strah da se s hrvatske strane ne bi postavljali
neki "zahtjevi", onda je takav strah neopravdan.
Cjelovit Brozovićev tekst o navedenoj temi, koji je lani
podastrijeo na međunarodnom savjetovanju u Beču, bit će objavljen u
Zborniku izlaganja.
U novom broju "Jezika" objavili su tekstove i Steffan Rittgasser
"Mijene u leksiku hrvatskoga jezika", Stjepan Babić "Iz bliske
prošlosti hrvatskoga jezika", peti nastavak, Josip Grbelja
"Najizazovniji dokument o jezičnoj politici u Hrvatskoj", prvi
nastavak, Stjepan Babić "Hrvatski sabor 1887. o ćirilici" te Agneza
Szabo "Hrvatski sabor nije zasjedao 14. svibnja 1887. i nikada nije
donio zaseban zakon o ćirilici, ali ...".
(Hina) mc