ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, ove godine ulazi u pedesetu godinu izlaženja, pa zbog toga glavni i odgovorni urednik Stjepan Babić priprema za prvi ovogodišnji broj posebno likovno
uređenje naslovnice te kani časopis staviti na Internet.
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga
književnog jezika, ove godine ulazi u pedesetu godinu izlaženja, pa
zbog toga glavni i odgovorni urednik Stjepan Babić priprema za prvi
ovogodišnji broj posebno likovno uređenje naslovnice te kani
časopis staviti na Internet. #L#
"Obilježit ćemo pedeset godina u prosincu, kad budemo iza sebe
imali čitavih pedeset godina izlaženja", izjavio Babić, koji Jezik
uređuje više od 30 godina.
Časopis Jezik počeo je izlaziti 1952., a prvi glavni urednik bio je
poznati hrvatski jezikoslovac Ljudevit Jonke, koji je časopis
uređivao do 1970.
Tada je uređivanje preuzeo Stjepan Babić, koji ga uređuje do danas
sa četverogodišnjim formalnim prekidom, nakon Karađorđeva, kad je
iz impresuma uklonjena riječ glavni urednik, a odgovorni urednik je
za javnost bio Božidar Finka.
Jednogodišnji prekid u izlaženju časopisa dogodio se 1960., nakon
što je uredništvo napustio Josip Hamm i izašao novosadski
pravopis.
"Izlaskom toga pravopisa prilike su se znatno promijenile, jer je
tada nastupilo jače unitarističko razdoblje, što se vidi i po
podnaslovu sa složenim imenom jezika, koje je nosio osam godina
(1961.-1969.)", izjavio je Babić, dodavši da je kasnije bilo i
težih trenutaka za hrvatski jezik.
"Najteže je bilo iza 1970., kad je prestalo izlaziti 15-tak
časopisa i kad je bio priličan politički pritisak da se promijeni
uredništvo našeg časopisa. Jezik je tada izlazio uz znatne teškoće,
gotovo do zabrane", izjavio je. Naglasio je kako u tom represivnom
komunističkom razdoblju časopis nije zabranjen "samo zato što su
htjeli da mi budemo krivi, a ne oni, jer su znali kakav bi to odjek
imalo".
"Nama je tada bilo važnije izlaziti, nego se pokoriti. Stišali smo
ton, a pretplata je pala na 1200 primjeraka", objasnio je Babić.
Časopis je najveću nakladu, od 4500 primjeraka, imao poslije
Deklaracije o položaju hrvatskoga književnog jezika.
Danas je njegova naklada 2200 primjeraka, od čega 200 brojeva
odlazi u inozemstvo (u BiH svega šest primjeraka) na adrese
slavenskih seminara i istaknutijih Hrvata.
Glavni urednik Jezika podsjeća kako je nakon stvaranja hrvatske
države bilo zahtjeva da se časopis nazove Hrvatski jezik po uzoru na
časopis koji je izlazio od 1938.-1939., ali to uredništvo nije
prihvatilo iz više razloga.
Ističe kako će Jezik nastaviti svoje uređivačko usmjerenje, uz
pojačanu rubriku pitanja i odgovori, sadržano u podnaslovu imena te
kako gotovo ni za jedan broj nema dovoljno članaka, jer se mladi ne
usuđuju pisati, a starijima je teško trošiti vrijeme na članke koji
će istodobno biti znanstveni i razumljivi svakom obrazovanom
čovjeku.
"Stoga ispunjavam svaki broj 1/4 priloga", kaže Babić, dodajući
kako je Stjepan Ivšić, glavni urednik Hrvatskog jezika ispunjavao
gotovo polovicu toga časopisa.
Babić smatra kako bi hrvatski jezik trebao biti prvi hobi svakoga
obrazovanog čovjeka, jer bez poznavanja jezika nema uspjeha ni u
jednoj struci. Stoga upozorava na geslo: "Hrvatski se jezik voli
znanjem i zalaganjem"!
Časopis Jezik, kako je zaključno istaknuo, odigrao je važnu ulogu u
širenju jezične kulture, malo je brojeva koji nisu prikazani ili
komentirani u novinama, a bez njega bi u našoj kulturnoj sredini
bila praznina koja se ne bi mogla nadoknaditi.
(Hina) mc sp