ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Najnoviji, 94. svezak najstarijega hrvatskog arheološkog časopisa "Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku", koji ove godine obilježava 125 godina od objavljivanja prvoga sveska, predstavljen je
večeras u Hrvatskoj kulturnoj zakladi Hrvatskoga slova.
ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Najnoviji, 94. svezak najstarijega
hrvatskog arheološkog časopisa "Vjesnika za arheologiju i
historiju dalmatinsku", koji ove godine obilježava 125 godina od
objavljivanja prvoga sveska, predstavljen je večeras u Hrvatskoj
kulturnoj zakladi Hrvatskoga slova.#L#
Po riječima Igora Fiskovića, profesora zagrebačkoga Filozofskog
fakulteta, i najnovijom edicijom uzdržana je već svjetski poznata
vrsnoća toga časopisa. Osim toga novi svezak značajno pridonosi
poznavanju i vrednovanju antičke Narone o kojoj će se još puno
pisati, rekao je.
Fisković je predstavio prvi dio časopisa u kojemu su objavljeni
cjeloviti rezultati iskopavanja koje je vodio arheolog Emilio
Marin, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu, na tri naronitanska
lokaliteta - Erešovim, Popovim i Šiljegovim barama.
Iskopavanja na lokaciji Erešove bare dala su par spomenika grobišne
zone, značajne ostatke rimske vile - Villa Suburbana iz 3. st., te
ostatke starokršćanske crkve iz 7. st. - vjerojatno posljednje
gradnje antičke Narone.
Rezultate Marinovih istraživanja, koji su otisnuti i kao posebna
edicija, Fisković preporučuje stručnjacima ističući
nesvakidašnji autorov pristup u raskrinkavanju brojnih upitnosti
koje je postavio spomenuti naronitanski lokalitet.
O drugome dijelu časopisa, u kojemu su objavljeni prilozi više
arheologa, govorio je Božidar Čečuk, predsjednik Nakladničkoga
vijeća Hrvatskoga arheološkog društva. Posebice se osvrnuo na
prilog Ivana Marovića u kojemu taj arheolog izvješćuje o
rezultatima istraživanja sojeničkoga naselja na otočiću Dugiš,
južno od sela Otoka kod Sinja.
Kako je podsjetio Čečuk, Ivan Marović pripadnik je prve generacije
arheologa stasalih nakon Drugoga svjetskog rata koji se s posebnom
predanošću posvetio istraživanju pretpovijesnoga razdoblja u
Hrvatskoj koje je bilo zapravo netaknuto. Rezultate Marovićevih
istraživanja Čečuk pak smatra velikom novošću u hrvatskoj
pretpovijesnoj arheologiji.
Glavni urednik "Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku"
Emilio Marin nada se da će i najnoviji svezak biti od koristi
arheološkoj struci. Podsjetio je da časopis izlazi od 1878. te da su
dva svjetska rata bila razlogom što su do sada objavljena 94 sveska,
a ne 125 koliko ih je trebalo biti da je časopis izlazio jednom
godišnje, kako je na početku i zamišljeno. Dodao je da je tijekom
Domovinskoga rata časopis izlazio redovito.
Marin je podsjetio na podatak da je 40-ak svezaka časopisa uređivao
nestor hrvatske arheologije don Frane Bulić.
(Hina) ip ln