ZAGREB/SANTA BARBARA, 2. ožujka (Hina) - Paraziti bi mogli biti najbolji način borbe protiv životinjskih i biljnih vrsta koje se brzo šire i donose promjene u nova staništa, piše časopis Nature.
ZAGREB/SANTA BARBARA, 2. ožujka (Hina) - Paraziti bi mogli biti
najbolji način borbe protiv životinjskih i biljnih vrsta koje se
brzo šire i donose promjene u nova staništa, piše časopis Nature.
#L#
Globalizacija trgovine, osobito prijevoz brodovima i
zrakoplovima, omogućuje prijenos životinjskih vrsta po cijelome
svijetu koje zatim pustoše novoosvojena područja. Jedan od mogućih
uzroka je i to što one ne donose parazite koji ih napadaju u njihovoj
domovini.
Skupina američkih znanstvenika iz nekoliko znanstvenih ustanova
proučila je 26 slučajno izabranih životinjskih vrsta među kojima su
bili mekušci, rakovi, ribe, ptice, sisavci, vodozemci i gmazovi.
Pokazalo se da na vrstama koje stižu na novo područje živi upola
manje parazita nego na onima koje oduvijek žive u svom staništu.
"Životinja u svom prirodnom staništu ima prosječno 16 parazita, ali
u novoosvojenom staništu ima ih u prosjeku manje od tri", kaže
voditelj istraživanja, biolog Mark E. Torchin sa Sveučilišta
California u Santa Barbari. Paraziti u osvojenim područjima nisu
prilagođeni za napad na nove žrtve pa rijetki uspijevaju u tome.
Armand Kuris, profesor biologije na Sveučilištu California kaže da
su paraziti toliko rašireni da je to zapravo najčešći oblik života
na Zemlji. Mnogi paraziti ne uzrokuju samo bolesti, nego životinje
čine neplodnima, mijenjaju njihovo ponašanje ili ih ubijaju.
Bježanjem na nova područja životinje stječu veliku prednost pred
suparnicima koji su slabiji jer ih napadaju svi postojeći paraziti
toga područja.
Europski rak (Carcinus maenas) proždrljivi je grabežljivac koji je
opustošio istočnu obalu SAD-a, a sada se kreće od Kalifornije prema
sjeveru zapadne obale SAD-a. Taj rak jede druge vrste rakova i neke
vrste školjaka, a njegovo razmnožavanje ugrožava grane ribarstva
specijalizirane za lov tih rakova i školjaka. Ta se vrsta proširila
i na obalna područja Australije, Japana, Tasmanije i Južne Afrike.
Znanstvenici su otkrili da jedna vrsta lupara, parazita koji tu
vrstu raka napada u Europi, zapravo uzrokuje njegovu neplodnost, pa
su maleni i rijetki u područjima u kojima su lupari brojni. Gdje
lupara nema, rakovi su veliki i brojni.
U odvojenom istraživanju Charles Mitchell i Alison Power sa
Sveučilišta Cornell otkrili su da su biljke koje su donesene na nova
područja, a za koje postoji najveća vjerojatnost da će se razviti u
korove, baš one koje su ostale bez većine patogenih organizama.
Obje skupine znanstvenika misle da se donošenjem parazita može
spriječiti šteta koju neka vrsta može uzrokovati na novome
području. Takva bi borba protiv korova bila jeftina i smanjila bi se
potreba za pesticidima. No, znanstvenici upozoravaju da bi takav
način borbe protiv korova mogao imati i neželjene posljedice jer
doneseni paraziti ne bi napadali samo ciljani organizam.
(Hina) rug dgk