ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Hrvatsko biološko društvo obilježava trodnevnim kolokvijem "Dvostruka uzvojnica - pedeset godina kasnije" pola stoljeća od razrješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) - epohalnoga otkrića
znanstvenika Francisa Cricka i Jamesa Watsona.
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Hrvatsko biološko društvo obilježava
trodnevnim kolokvijem "Dvostruka uzvojnica - pedeset godina
kasnije" pola stoljeća od razrješenja strukture
deoksiribonukleinske kiseline (DNA) - epohalnoga otkrića
znanstvenika Francisa Cricka i Jamesa Watsona.#L#
Skup koji je danas nastavljen na Biološkome odsjeku Prirodoslovno-
matematičkoga fakulteta u Zagrebu posvećen je jednom od
najznačajnijih hrvatskih molekularnih biologa akademiku Željku
Trgovčeviću.
Prvo predavanje održao je Vladimir Delić, profesor na zagrebačkome
PMF-u. Govoreći o tridesetgodišnjemu razdoblju genetičkoga
inženjerstva podsjetio kako je došlo do otkrića rekombiniranja
molekula DNA. Zapravo, riječ je o tehnologiji u kojoj se molekule
DNA izravno koriste u proučavanju fenomena fundamentalnih znanosti
ili u tehnologiji.
Tri desetljeća nakon prve rekombinantne molekule DNA razvile su se
moderne supertehnologije koje su omogućile analizu cijeloga
genoma, što je, istaknuo je tajnik Hrvatskoga biološkog društva
Petar Mitrikeski, sada središnja tema znanstvenih istraživanja u
genetici.
A analizi genoma - odnosno genetika genoma bila je temom izlaganja
Miroslava Plohla s Instituta Ruđera Boškovića.
Govoreći o genskim i negenskim sekvencama (nepoznatim sekvencama)
DNA u genomu Plohl je spomenuo i podatak da je mogući broj gena koje
imaju svi sisavci 32.000.
Na logičan upit po čemu se onda sisavci razlikuju znanstvenici
odgovaraju - u nepoznatim sekvencama DNA.
Na te nepoznate sekvence DNA u odnosu na ekologiju osvrnuo se
akademik Milan Meštrov, rekavši da one omogućavaju razlike između
vrsta i pridonose biotskoj raznolikosti i bogatstvu.
Meštov je istaknuo da se Hrvatska odlikuje velikom krajobraznom i
biotičkom raznolikošću koju treba zaštititi u 21. stoljeću. Po
njegovim riječima u prvome stoljeću novoga tisućljeća prožimat će
se ekologija i molekularna biologija.
Na sinoćnjem početku skupa uvodno predavanje o znanstvenomu
otkriću Watsona i Cricka u povijesnoj perspektivi održao je
akademik Željko Kućan.
(Hina) ip mc