ZAGREB/DENVER, 19. veljače (Hina) - Glavni motiv plemenskih borbi je osveta zbog pretrpljenih ozljeda, ustvrdio je Stephan Beckerman sa sveučilišta Penn-State na godišnjem kongresu Američkog društva za promicanje znanosti u
Denveru.
ZAGREB/DENVER, 19. veljače (Hina) - Glavni motiv plemenskih borbi
je osveta zbog pretrpljenih ozljeda, ustvrdio je Stephan Beckerman
sa sveučilišta Penn-State na godišnjem kongresu Američkog društva
za promicanje znanosti u Denveru. #L#
Svrha osvete nije samo kazna, nego i želja da se napadaču jasno
pokaže kako mora promijeniti ponašanje, rekao je Beckerman.
Životinje ozljede kompenziraju ozljeđivanjem protivnika, a
drukčije nije ni među ljudima. Razlika između životinjske i ljudske
osvete je u tome što životinje ne odlučuju svjesno niti moralno
ocjenjuju svoje postupke, prenosi njemački stručni časopis Bild
der Wissenschaft.
Osim toga, osvetoljubivost kod čovjeka podliježe određenim
društvenim pravilima. U najužem obiteljskom ili prijateljskom
krugu osveta je, navodno, zabranjena. Među plemenima je osveta,
doduše, dopuštena, ali se pritom mora držati određenih pravila. Ona
određuju tko se kome smije osvetiti i u kojim je slučajevima čin
osvete dopušten. Ako je društvena distanca ipak veća ta nepisana
pravila ne vrijede. Često je riječ samo o mogućoj nasilnoj osveti te
o pokoravanju ili potpunom uništenju protivnika.
Paul Roscoe, antropolog sa Sveučilišta Maine, upozorava da ljudi,
za razliku od životinja, imaju iznimno razvijen neokorteks,
moždanu regiju odgovornu za kreativnost i predviđanje. Zato ljudi
mogu osmisliti napad mnogo uspješnije od životinja i osvetiti se u
dvoboju s protivnicima, pojasnio je Roscoe.
S druge strane, emocionalno ponašanje čovjeka gotovo se nije
razvijalo. "Razvili smo, doduše, nuklearno oružje, ali naš je mozak
još kao u čovjeka iz kamenog doba", tvrdi Roscoe.
(Hina) kt dgk