ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Hrvatsko biološko društvo 1885 trodnevnim se kolokvijem "Dvostruka uzvojnica - pedeset godina poslije" priključilo znanstvenicima diljem svijeta koji ove godine obilježavaju pola stoljeća od razrješenja
strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) - epohalnoga otkrića britansko-američkoga znanstvenog "dvojca" - Francisa Cricka i Jamesa Watsona.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Hrvatsko biološko društvo 1885
trodnevnim se kolokvijem "Dvostruka uzvojnica - pedeset godina
poslije" priključilo znanstvenicima diljem svijeta koji ove godine
obilježavaju pola stoljeća od razrješenja strukture
deoksiribonukleinske kiseline (DNA) - epohalnoga otkrića
britansko-američkoga znanstvenog "dvojca" - Francisa Cricka i
Jamesa Watsona. #L#
Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) u
Zagrebu bio je mjesto na kojemu su tijekom tri dana znanstvenici
razgovarali o tom znanstvenom otkriću u njegovoj povijesnoj
perspektivi.
Razmijenili su i najnovije spoznaje u znanstvenim područjima koja
su se razvila zahvaljujući Watson-Crickovu otkriću za koje su oni
1962., devet godina poslije razrješenja strukture DNA, i
"ovjenčani" Nobelovom nagradom.
Hrvatsko biološko društvo kolokvij je posvetilo akademiku Željku
Trgovčeviću, jednom od najpoznatijih hrvatskih molekularnih
biologa, u čiju spomen je utemeljena i nagrada za mlade hrvatske
molekularne biologe.
Na iznimne znanstvene rezultate akademika Trgovčevića u pismu koje
je uputio sudionicima kolokvija podsjetio je i Miroslav Radman,
svjetski poznat znanstvenik hrvatskoga podrijetla.
Radman koji trenutačno sudjeluje na znanstvenome skupu o istoj temi
- 50. obljetnici Watson-Crickova otkrića u Cold Spring Harbor
laboratorijima u New Yorku istaknuo je kako je smrću akademika
Trgovčevića nastala velika praznina u hrvatskoj molekularnoj
biologiji.
Kako piše Radman, tu bi prazninu trebali nadomjestiti znanstvenici
koji će raditi u mediteranskome institutu za znanosti o životu u
Splitu.
Profesor Radman potaknuo je osnivanje toga instituta koji će biti
smješten u vili Dalmaciji.
Radovi na sanaciji toga prostora već su počeli temeljem ugovora
koji su nedavno potpisali Ministarstvo znanosti i tehnologije i
Sveučilište u Splitu, a trebali bi biti gotovi do početka nove
2003./2004. akademske godine.
Po riječima predsjednice Društva Vesne Besendorfer, kolokvij je
trebao i "otškrinuti vrata" u to kojim se putovima želi ići u
istraživanjima na području molekularne biologije.
Na kolokviju su izlagali i akademici Željko Kućan, Milan Meštrov,
Sibila Jelaska.
Akademik Kućan govorio je o Watson-Crickovu otkriću u povijesnoj
perspektivi, akademik Meštrov o ekologiji u teoriji i praksi u
prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, akademik Sibila Jelaska
govorila je o utjecaju metoda kulture tkiva i stanica na razvoj
biljne biologije.
Završnoga dana kolokvij Josip Balabanić održao je predavanje pod
nazivom "Teorija descendencije kao teorija ascendencije", a Darko
Polšek govorio je o ulozi biologije u sociologiji.
(Hina) ip mc