ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Problemi moderne biologije utječu i na sve veću sintezu znanosti, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Biologija - pogled u budućnost", održanom na Biološkome odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga
fakulteta (PMF) u sklopu kolokvija "Dvostruka uzvojnica - pedeset godina poslije" Hrvatskoga biološkog društva 1885.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Problemi moderne biologije utječu i na
sve veću sintezu znanosti, rečeno je na današnjem okruglom stolu
"Biologija - pogled u budućnost", održanom na Biološkome odsjeku
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) u sklopu kolokvija
"Dvostruka uzvojnica - pedeset godina poslije" Hrvatskoga
biološkog društva 1885.#L#
Danas završeni trodnevni kolokvij priređen je o 50. obljetnici
jednoga od najvećih znanstvenih otkrića prošloga stoljeća -
Watson-Crickovu razrješenju strukture deoksiribonukleinske
kiseline (DNA), koji je bio posvećen akademiku Željku Trgovčeviću,
jednom od najuglednijih hrvatskih molekularnih biologa.
Molekularna biologija u središtu je suvremenih bioloških
istraživanja. Kada je riječ o molekularnoj biologiji u Hrvatskoj,
predsjednica Hrvatskoga biološkog društva Vesna Besendorfer
ističe da treba pronaći i dobru hrvatsku terminologiju.
Naime, akademik Željko Kućan upozorio da su i tijekom kolokvija
povremeno korišteni krivi termini pa se, primjerice, govorilo o DNA
replikaciji, a ne o replikaciji DNA što je točan termin. Ili,
pogrešno je korišten termin rekombinantne tehnologije DNA umjesto
točnoga termina - tehnologije rekombinantne DNA.
Što se pak tiče same deoksiribonukleinske kiseline (DNA), akademik
Kućan istaknuo je da je danas DNA simbol, a ne više kratica kao što
je to bio slučaj u vrijeme razrješenja strukture DNA. Zato se, rekao
je, taj simbol ne može, uvjetno rečeno, "kroatizirati" i pisati
DNK, jer bismo onda trebali umjesto simbola za vodu (H2O), pisati
V2O.
Za Vladimira Delića, profesora na zagrebačkome PMF-u, budućnost
molekularne biologije treba sagledavati znatno šire od čestoga
svođenja molekularne biologija na molekularnu genetiku koja je
važan dio molekularne biologije, ali ni u kojemu slučaju ne pokriva
to područje znanosti.
Potreba za osuvremenjivanjem studija biologije u Hrvatskoj u
skladu s načelima Bolonjske deklaracije jedno je od pitanja koje
znanstvenici smatraju ključnim za razvoj biologije u Hrvatskoj.
Pri tomu, ukazali su na činjenicu da se ne smije zanemariti potreba
za visoko obrazovanim "zanatlijama" u znanosti.
Jer, kako je upozorio Josip Balabanić, zbog činjenice da u
Hrvatskoj ima sve manje obrazovanih zoologa i fitologa, moglo bi se
vrlo skoro dogoditi da floru i faunu Hrvatske ne istražuju hrvatski
znanstvenici već njihovi kolege iz inozemstva.
Te, kao i druge probleme s kojima se suočavaju hrvatski biolozi će
sustavnije raspraviti na kongresu koji će se, najavljeno je,
održati na jesen u Zagrebu.
(Hina) ip az