HRVATSKI BIOLOZI DOKTORIRAJU DESET GODINA KASNIJE OD ZAPADNIH KOLEGA

ZAGREB, 13. veljače (Hin) - Hrvatski biolozi kasne deset godina u stjecanju doktorata za svojim kolegama u razvijenenim zapadnim zemljama, rezultat je to znanstvenoga istraživanja Nataše Jerman iz Leksikografskog zavoda "Mirolav Krleža".#L# Na osnovi raščlambe 344 disertacije na odsjeku biologije zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u posljednjih 50 godina, prosječna starost stjecanja doktorata u Hrvatskoj je 37,7 godina, što je autorica istraživanja ocijenila negativnom okolnošću. Jerman je uočila da u nizu slučajeva nakon stjecanja toga akademskog stupnja opada aktivnost znanstvenika, što je također u neskladu sa zapadnom znanstvenom praksom. Trećina svih radova prijavljena je zadnjega desteljeća prošlog stoljeća, što je veliki rast, unatoč činjenici da su prema nekim pokazateljima ulaganja u znanost smanjena osam puta, ističe Jerman. Petina doktora nakon stjecanja titule odlazi u inozemstvo, a od svih svršenih doktora-biologa samo su petorica zaposlena u industriji. "Zanimanje industrije je zabrinjavajuće malo", smatra Jerman, koja napominje da se najviše radova, 16 posto, odnosilo na biologiju mora. Pionirski rad iz područja diseretacijske scientometrije pokazao je da su od 188 znanstenika-mentora najveći utjecaj na doktorande imali Milan Meštrov i Zlatko Pavletić. Posebno veliki problem predstavlja činjenica što disertacije nisu dostupne svjetskim znanstvenim bazama, smatra Jerman. Maja Jokić, stručnjak za znanstvene radove iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, upozorava da zagrebačko i riječko sveučište, međutim, pariticipiraju u inozemnoj bazi ("Disertation Abstract International"). "Nitko nas ne isključuje, sami se isključujemo", tvrdi Maja Jokić, napominjući da se Hrvatska sama treba organizirati i iskoristiti mogućnosti koje u tom pogledu postoje. (Hina) iluc mc