ZAGREB, 27. veljače (Hina)- Profesor Krešimir Blenović bio je sa mnom i drugim kolegama angažiran u osnivanju zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF), a kad mi je bilo povjereno osnivanje Instituta "Ruđer Bošković"
bio je prvi pročelnik odjela za kemiju, izjavio je u povodu Balenovićeve smrti akademik Ivan Supek.
ZAGREB, 27. veljače (Hina)- Profesor Krešimir Blenović bio je sa
mnom i drugim kolegama angažiran u osnivanju zagrebačkoga
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF), a kad mi je bilo
povjereno osnivanje Instituta "Ruđer Bošković" bio je prvi
pročelnik odjela za kemiju, izjavio je u povodu Balenovićeve smrti
akademik Ivan Supek. #L#
"Svakako sam želio da se naš rad proširi i na osnivanje odjela za
biokemiju pa sam u taj dio uključio četvoricu kemičara, koji su bili
đaci nobelovca Preloga", istaknuo je Supek, dodavši kako su, uz
Balenovića, to bili Sajfert iz Plive, te jedan profesor s
Medicinskoga i jedan s Tehničkoga fakulteta.
Uspjeli smo dobiti kredit od Hrvatskoga sabora pa se u Zagrebu, tj.
u sklopu Instituta, zahvaljujući toj četvorici, izgradio i taj
biokemijski odjel, rekao je.
Profesor Balenović bio je izvrstan kemičar, nadasve vrlo marljiv i
u mnogome je nastavio istraživanje naših nobelovaca Preloga i
Ružičke, izjavio je akademik Supek.
Antun Vrdoljak, koji je uz Balenovića također bio član hrvatskoga
Predsjedništva nakon demokratskih promjena, izjavio je da je
akademik Balenović na prvom mjestu što se tiče njegovih političkih
uspomena.
"Bio je velik čovjek u svakom smislu te riječi", izjavio je
Vrdoljak, dodavši da bi Balenović dobio Nobelovu nagradu da prije
njega nismo imali dvojicu nobelovaca kemičara - Ružičku i Preloga.
"Možda bi imao samo jednu nevolju kod toga, a ta je da je toliko
silno volio Hrvatsku da se od nje nije mogao nikako odvojiti", rekao
je, dodavši da je duboko potresen njegovom smrću i sigurno ga nikada
neće zaboraviti.
Po riječima akademika Dušana Bilandžića, akademik Krešimir
Balenović razlikovao se od svih članova ondašnjeg Predsjdništva po
tome što nije bio opterećen nikakvom željom da ulazak u najviše
tijelo državne vlasti iskoristi za sebe.
Bilandžić, također jedan od članova ondašnjega Predsjedništva
države, sjeća se primjerice kako je Balenović tražio od
Predsjedništva da na dnevni red stavi probleme ekologije.
"Pošto nije uspio da to prođe, nekoliko mjeseci nije htio primati
plaću člana Predsjedništva jer je smatrao da to nije uspio postići,
naravno ne svojom krivnjom", prisjetio se Bilandžić. Dodao je da
predsjednik Predsjedništva tu ideju nije prihvatio pa se
Balenovićev zahtjev nije mogao provesti.
"To je samo jedan od datalja koji pokazuju kakav je Balenović bio
čovijek", izjavio je Bilandžić.
(Hina) ta mc