ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Knjiga "Život i smrt u Puli - starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća" Slavena Bertoše velik je prinos hrvatskoj demografskoj povijesti o seobama stanovništva, istaknuo je na današnjem
predstavljanju knjige u Matici hrvatskoj recenzent akademik Petar Strčić, dodavši da su autoru glavno i gotovo jedino povijesno vrelo bile župne knjige.
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Knjiga "Život i smrt u Puli -
starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća"
Slavena Bertoše velik je prinos hrvatskoj demografskoj povijesti o
seobama stanovništva, istaknuo je na današnjem predstavljanju
knjige u Matici hrvatskoj recenzent akademik Petar Strčić, dodavši
da su autoru glavno i gotovo jedino povijesno vrelo bile župne
knjige. #L#
Težište je knjige, koju je objavila Skupština udruga Matice
hrvatske Istarske županije, na problematici doseljavanja u Pulu,
zbog čega se mijenjao etnički i društveni ustroj. U Puli je u to doba
umiralo 41,65 osoba na godinu, a krstilo se 29,25 djece, dok je
prosječna dob bila tek 24,54 godine, što se pripisuje visokoj
smrtnosti djece.
Na šestotinjak stranica knjige Bertoša potanko piše ne samo o
rođenim, umrlim i vjenčanim nego i o nezakonitoj djeci, ubojicama i
osuđenicima, neobičnim smrtima, dugovječnim ljudima, siromasima i
prosjacima, te različitim zanimanjima.
Akademik Vladimir Stipetić u predgovoru knjizi istaknuo je kako je
posebno vrijedna Bertošina analiza stanovništva u Puli, koje se
sastojalo od velikog broja vojnika i vojnih osoba. Razlog tomu je
velika strateška važnost Pule i Puljštine, drži Stipetić.
Knjiga je pionirski pothvat jer, kako je ustvrdila recenzentica
Mira Kolar, ni za jedan hrvatski grad nema takve demografske
raščlambe.
Slaven Bertoša rođen je 1967. u Puli, a povijest je diplomirao na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u Veneciji. Radi na pulskom
Filozofskom fakultetu. "Život i smrt u Puli - starosjeditelji i
doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća" njegov je doktorski
rad.
(Hina) kt mc