ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Sindikat znanosti zatražio je danas od Vlade povećanje plaća zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju, kako bi se ponovno uspostavio odnos s plaćama liječnika koji je važio prije no što je Vlada uredbom
povećala liječničke plaće.
ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Sindikat znanosti zatražio je danas od
Vlade povećanje plaća zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju,
kako bi se ponovno uspostavio odnos s plaćama liječnika koji je
važio prije no što je Vlada uredbom povećala liječničke plaće.#L#
Sindikat u pismu Vladi traži dodatke na koeficijente zaposlenih u
znanosti i visokom obrazovanju, kako bi se plaće nastavnika,
asistenata, predavača, docenata, izvanrednih i redovnih profesora
na sveučilištu te znanstvenika na institutima dovele u prijašnje
odnose s plaćama liječnika specijalista u bolnicama.
Donošenjem uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove u
zdravstvu Vlada je promijenila dosadašnje odnose među
koeficijentima i plaćama stručnih zvanja i zanimanja unutar javnih
službi, tako da su svi liječnici dobili dodatak od šest posto, a
specijalisti u bolnicama 16 posto, dok su liječnici s posebno
odgovornim poslovima (kirurzi i sl.) dobili dodatak od 20 posto.
Sindikat znanosti pozdravlja takvu odluku jer je to korak naprijed
u nastojanju da se vrlo odgovoran i stručan posao bolje vrednuje
nego dosad, ali upozorava Vladu da je time narušila prethodno
uspostavljene odnose koje je proklamirala kao poželjne i
pravedne.
Tako je dosad liječnik specijalist imao koeficijent (2,00) nešto
iznad koeficijenta docenta na sveučilištu (1,90) i tek nešto manje
od izvanrednog profesora (2,10).
S dodatkom od 16 posto liječniku specijalisti u bolnici osigurana
je plaća kao da ima koeficijent 2,32, što znači da je degradirana
dosadašnja relativna pozicija nastavnika i znanstvenika na
sveučilištu i njihov socijalni status.
Sindikat znanosti upozorava Vladu da je već ranije neprimjereno
visokim plaćama u pravosuđu otvorila "Pandorinu kutiju"
neusklađenih odnosa među visokostručnim i odgovornim zanimanjima,
iako bez ikakve koristi za društvo u vezi stanja u pravosuđu.
Kao glavni argument za uvođenje novog sustava plaća Vlada je
isticala da su u starom sustavu postojali mnogi neprincipijelni
dodaci na plaće, koji su zamagljivali uvid u stvarne odnose.
No, ubrzo nakon usvajanja novog sustava plaća ponovno su počeli
nicati razni dodaci, prvo u policiji, a zatim i u drugim javnim
službama. Također, uvedeni su i dodaci za staž u službama u kojima
je to potrebno (prosvjeta).
Dok su se svi ti dodaci mogli opravdati otežanim uvjetima rada,
dodaci za liječnike mogu se tako pravdati tek za neke kategorije,
kao što su kirurzi, liječnici koji rade s oboljelima od AIDS-a,
patolozi obducenti i sl.
No, za ostale, kao što su svi specijalisti u bolnici, liječnici u
bolnici bez specijalističkog ispita i liječnici u zavodima za javno
zdravstvo, a to je veći broj liječnika, dodaci se ne mogu objasniti
otežanim uvjetima, već samo željom Vlade da pojačano plati stručni
rad u zdravstvu, ocjenjuje Sindikat znanosti.
Ostaje nejasno zašto je Vlada prvo odlučila povećati plaće upravo u
zdravstvenom sustavu u kojem je prethodno započela uklanjati
nezakonito i ekscesno visoke plaće, nezakonite kumulativne radne
odnose, dvojbene dodatke na plaće i široke zloporabe u primjeni
takvih dodataka.
Ako je svrha porasta plaća bila smirivanje zdravstvenog sustava u
uvjetima pokušaja uvođenja reda protiv zloporaba, tada je štrajk
liječnika s ekstremno visokim zahtjevima za povećanjem plaća dokaz
da je Vlada jednostranim inicijativama samo raspirila apetite u
zdravstvu, a i drugdje.
Sindikat znanosti stoga zahtijeva da Vlada ubuduće sve promjene u
sustavu plaća prethodno razmotri s pregovaračkim odborom sindikata
javnih službi, kako bi se održala jednom dogovorena i principijelna
politika plaća.
(Hina) pp/md md