FR-RU-US-IQ-savezi-Ratovi-Diplomacija-Vlada franc-afp od 13.2.03. pragmatizam moskve u sukobu s irakom FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP*13.II.2003.Irak: Moskva i dalje pragmatična u savezništvu sa 'starom Europom'"Želeći biti
obzirna prema Washingtonu, pošto se pridružila francusko-njemačkoj inicijativi protiv rata u Iraku, Rusija je i dalje na pragmatičnom pravcu kako bi, izbjegavajući izravni sukob, najbolje obranila svoje interese.Očekujući francuski poticaj kako bi se oduprla oduševljenju Amerikanaca i Britanaca za ratovanje, 'Rusija je zauzela vrlo probitačno stajalište' neposredno prije presudne sjednice Vijeća sigurnosti o Iraku koja će se održati u petak, misli politolog Jurij Korgunjuk.Ruski tisak ističe da su na konferenciji za tisak koja se u srijedu održala u Bordeauxu (jugozapad Francuske), novinari morali biti uporni da bi od Vladimira Putina izvukli odgovor o pravu veta Rusije u UN-u, dobivši samo uvjeravanje da će ga Moskva primijeniti 'bude li potrebno'.'Ništa u (trostranoj) izjavi ne upućuje da će Rusija bezuvjetno podupirati Francusku i Njemačku', rekao je Timofej Bordačov iz ruske podružnice središta Carnegie.
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP*
13.II.2003.
Irak: Moskva i dalje pragmatična u savezništvu sa 'starom Europom'
"Želeći biti obzirna prema Washingtonu, pošto se pridružila
francusko-njemačkoj inicijativi protiv rata u Iraku, Rusija je i
dalje na pragmatičnom pravcu kako bi, izbjegavajući izravni sukob,
najbolje obranila svoje interese.
Očekujući francuski poticaj kako bi se oduprla oduševljenju
Amerikanaca i Britanaca za ratovanje, 'Rusija je zauzela vrlo
probitačno stajalište' neposredno prije presudne sjednice Vijeća
sigurnosti o Iraku koja će se održati u petak, misli politolog Jurij
Korgunjuk.
Ruski tisak ističe da su na konferenciji za tisak koja se u srijedu
održala u Bordeauxu (jugozapad Francuske), novinari morali biti
uporni da bi od Vladimira Putina izvukli odgovor o pravu veta Rusije
u UN-u, dobivši samo uvjeravanje da će ga Moskva primijeniti 'bude
li potrebno'.
'Ništa u (trostranoj) izjavi ne upućuje da će Rusija bezuvjetno
podupirati Francusku i Njemačku', rekao je Timofej Bordačov iz
ruske podružnice središta Carnegie.
'Uvijek se može tražiti (od ruskog predsjednika) izjava koja će
pojasniti uz koga je Rusija: Ameriku ili Francusku. Putin ništa
neće reći', dodaje.
Dok raste napetost između Washingtona, Pariza i Berlina,
kremaljski gazda ističe da George W. Bush, njegov 'dobar prijatelj'
zapravo ne želi rat, što znači da ga ne želi dovesti u nezgodan
položaj, ali ga i stavlja pred odgovornost za možebitni sukob.
Moskva koja u Iraku ima velike gospodarske, napose naftne interese,
oduvijek je opetovala da rat ne može biti 'krajnje rješenje' i da se
inspekcije UN-a u toj zemlji moraju 'dovršiti' uz poštovanje
rezolucija Vijeća sigurnost, pazeći da ne prekorači granice
zakona.
'Činjenica da se pridružuje Francuskoj i Njemačkoj nije napad
bijesa, već proračunat potez' Rusije, ističe Viktor Kremenjuk iz
moskovskog Instituta za SAD i za Kanadu.
Kremlj koji se nakon atentata 11. rujna 2001. počeo približavati
SAD-u kao nikad dotad i od toga očekuje gospodarske dividende, ne
može si dopustiti da uđe u sukob zbog pritiska Washingtona.
'Odmah bi nas optužili da želimo zabiti klin između Europe i SAD-a',
rekao je Vladimir Putin u utorak navečer u Parizu.
Klin je zabio Pariz, a Rusija je 'poput majmuna koji odozgo gleda
tigrove koji se bore', napominje Tomofej Bordačov.
Ipak, misli njegov kolega Jurij Korgunjuk, Rusija je imala to manje
razloga da ne uđe u savez s Francuskom i Njemačkom, što 'njezine
izjave o prijateljstvu s Washingtonom ustvari nisu toliko
presudne'.
'Nitko se ne zavarava u pogledu ustupaka koje bi SAD mogao zauzvrat
učiniti', napose na gospodarskom polju, premda 'i dalje odlučno
brani svoje trgovačke interese', rekao je.
'Kada je riječ o američkim ulaganjima u Rusiji, o tomu ne odlučuje
politika: SAD je jako napadao Kinu, ali njegovi ulagači hrle tamo',
dodao je.
'Ruska vanjska politika jako se promijenila od početka 1990-ih,
kada je Rusija bila vrlo pomirljiva prema SAD-u', napose u prvom
Zaljevskom ratu, zaključuje politolog", piše Luc Perrot.