VB-REUTERS 9. II. HRVATSKA SE PRIPREMA ZA EU

VELIKA BRITANIJA REUTERS 9. II. 2003. Hrvatska intenzivira pripreme za članstvo u EU-u "Hrvatska će se ovoga mjeseca kandidirati za punopravno članstvo u Europskoj Uniji, obećavši da će intenzivirati reforme i tako raspršiti sumnje u pogledu njene posvećenosti demokraciji. Desetogodišnja nacionalistička vladavina pokojnog predsjednika Franje Tuđmana Hrvatsku je isključila iz prvog kruga širenja EU-a na istočnu Europu, koje bi trebalo biti dovršeno 2004. Bivša jugoslavenska republika nada se pridružiti drugom krugu širenja, koji bi trebao biti dovršen 2007. godine. Napredak, tvrde diplomati i promatrači, velikim će dijelom ovisiti o tome hoće li Hrvatska ispuniti osnovne političke kriterije i o rezultatima slijedećih parlamentarnih izbora, koji bi trebali biti održani u travnju 2004. Zagreb planira predati svoju aplikaciju sadašnjoj predsjednici EU-a, Grčkoj, 18. veljače u Ateni. Lobirala je i dobila podršku većine zemalja članica EU-a, uključujući i podršku Italije, koja u srpnju preuzima predsjedništvo nad EU-om. Damir Grubiša, iz Instituta za međunarodne odnose, kazao je kako Europa nije oduševljena zbog aplikacije Hrvatske ali kako podržava koalicijsku vladu lijevog centra u nadi da će tako spriječiti ponovni uspon nacionalizma na slijedećim izborima. 'Ovo je ključni trenutak a manjak podrške iz Europe mogao bi destabilizirati vladajuću koaliciju. Stoga je manje od dva zla to da se u Hrvatskoj potaknu progresivne snage prijateljski raspoložene prema Zapadu. Može se očekivati da će ovo rezultirati pozitivnim promjenama', kazao je. U idealnom slučaju, ministri EU-a od Europskog povjerenstva, izvršnog tijela EU-a, zatražili bi u lipnju, u Solunu, da provedu političku procjenu aplikacije Hrvatske za članstvo. Zagreb bi mogao dobiti zeleno svjetlo sredinom 2004. a pregovore o primanju u EU bi mogao započeti krajem te godine. Ako sve bude teklo po planu, pregovori bi bili zaključeni pravovremeno da se sustignu balkanski susjedi, Rumunjska i Bugarska, koje bi se EU-u trebale pridružiti 2007. Jedan zapadni diplomat kazao je kako je ovaj potez 'suverena odluka i jasan znak da Hrvatska želi igrati u višoj kategoriji i da će joj stoga suditi u skladu s njenim zaslugama i ostvarenjima.' Vlada lijevog centra premijera Ivice Račana ostvarila je vidljivi napredak u pogledu gospodarskih i političkih reformi, od zbacivanja tvrdolinijaške stranke HDZ sa vlasti, 2000. godine. Nedugo nakon toga ostvarila je status pridruženog članstva i obećala kako će za punopravno članstvo biti spremna do 2007. 'U Hrvatskoj postoji dobar gospodarski i politički kontekst. Međutim, mač koji još uvijek visi nad glavom ove vlade jest haški sud za ratne zločine', kazao je diplomat. Suradnja Hrvatske s tribunalom u najboljem je slučaju bila djelomična. Jedan general koji je optužen u lipnju 2001. pobjegao je i dalje je na slobodi a Zagreb je u rujnu prošle godine odbio izručiti drugog generala - bivšeg šefa stožera, Janka Bobetka. Pokušaj hrvatske vlade da opovrgne valjanost optužnice protiv Bobetka u formalnoj žalbi potaknula je stroga upozorenja EU-a da će nedovoljna suradnja usporiti integracijske napore Zagreba. Hrvatski doktori zatim su obznanili kako je 84-godišnji Bobetko previše bolestan da bi podnio put ili suđenje a stručnjaci koje je imenovao haški sud potvrdili su njihovu dijagnozu početkom veljače. Diplomat, međutim, smatra kako ovo nije kraj priče. 'Ako Hrvatska počini još koji krivi korak u pogledu haškog suda, to bi imalo veoma negativne posljedice. Naime, ako Hrvatska ne bude izručila eventualne nove optuženike, odgovor EU-a na aplikaciju za punopravno članstvo bit će negativan', kazao je diplomat. Za razliku od politike, gospodarstvo Hrvatske je u boljem stanju od onog Rumunjske ili Bugarske. Vlada valutu održava stabilnom, inflaciju, koja je 2002. iznosila 2.2 posto, niskom a javna potrošnja je smanjena. Cilj vlade ove godine jest smanjiti proračunski deficit na 5 posto BDP-a, prema sporazumu s Međunarodnim monetarnim fondom. Gospodarstvo je u stalnom porastu od posljednjeg kvartala 1999., a u trećem kvartalu prošle godine naraslo je za 6.5 posto, iako su ga najvećim dijelom poticali potrošnja domaćinstava i izgradnja koju financira vlada. Jedini gospodarski problemi su stagnacija izvoza i sve veći inozemni dug, koji sada premašuje 14 milijardi dolara, odnosno iznosi skoro 65 posto BDP-a. 'Hrvatska u biti ima tržišno gospodarstvo koje funkcionira, no od ključne je važnosti provesti i pravosudnu reformu kako bi pravosuđe počelo funkcionirati', kazao je jedan zapadni politički promatrač. Prema dužnosnicima Europskog povjerenstva, kopenhaški kriteriji- temeljni politički kriteriji demokracije i ljudskih prava- bili bi od ključne važnosti u procjenjivanju napretka Hrvatske. Osim ratnih zločina, problemi su i povratak srbijanskih izbjeglica koji su izgnani tijekom rata u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. godine, reforma državne televizije i suradnja s drugim bivšim jugoslavenskim republikama - što su sve područja za koja su diplomati kazali kako je u njima ostvaren napredak. Iako se vlada nedavno pohvalila da je ispunila više od 60 posto obveza koje su iznešene u sporazumu za pridruženo članstvo, jedan je dužnosnik Europskog povjerenstva kazao kako je procjena Zagreba preoptimistična. 'Hrvatska vlada smatra kako je problem riješen čim je prijedlog nacrta zakona u parlamentu ili ga parlament odobri. Velika je razlika između izglasavanja zakona i njegovog provođenja u praksi a povjerenstvo će pomno pratiti implementaciju zakona', kazao je dužnosnik. Nacionalistički HDZ, koji je prošle godine otpustio nekoliko dužnosnika tvrdolinijaša u pokušaju da se preoblikuje u konzervativnu stranku centra, redovno vodi na listama anketa popularnosti među stanovništvom. Gotovo je sigurno da bi dobili između 20 i 30 posto glasova, ali ne i dovoljno da može oformiti vladu. Stranka je obznanila kako će se nastojati udružiti s drugim strankama centra, a da neće oformiti blok ekstremnih desničara. Članovi vladajuće koalicije uvjereni su da bi mogli dobiti izbore na kartu gospodarskog i političkog uspjeha - dobre turističke sezone, posjeta Pape u lipnju, izgradnje auto ceste do jadranske obale i pozitivnih reakcija na najavu kandidature Hrvatske za članstvo u EU-u. 'Ne vidim kako bi se situacija razvila drugačije - na vlasti će nakon izbora biti ista ili slična ali manja koalicija', kazala je Vesna Pusić, istaknuta čelnica koalicije. Zapadni diplomati odbili su otvoreno podržati vladajuće reformatore no pojasnili su kako bi preferirali da oni ostanu na vlasti. Da se HDZ vrati na vlast, ne bismo odmah mogli kazati: 'Žao nam je, ali ovo nije Hrvatska kakvu želimo', rekao je diplomat. 'No istina je da bi EU vladi koju bi predvodio HDZ pristupio uz dozu opreza i veoma bismo pažljivo pratili njen rad'", prenosi Zoran Radosavljević.