ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Kriteriji Mastrichta i Kopenhagena, veći dio uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU samo nam mogu koristiti, cilj nam je zadovoljiti što više tih kriterija bez obzira na to jesmo
li ili nismo član EU, jer mi to trebamo raditi radi nas samih, istaknula je na današnjoj prezentaciji knjige "Pridruživanje Hrvatske EU - izazovi ekonomske i pravne prilagodbe" njena urednica Katarina Ott.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Kriteriji Mastrichta i Kopenhagena,
veći dio uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Hrvatske EU samo nam mogu koristiti, cilj nam je zadovoljiti što
više tih kriterija bez obzira na to jesmo li ili nismo član EU, jer
mi to trebamo raditi radi nas samih, istaknula je na današnjoj
prezentaciji knjige "Pridruživanje Hrvatske EU - izazovi ekonomske
i pravne prilagodbe" njena urednica Katarina Ott. #L#
Knjiga je rad skupine autora i u njoj se razmatra nekoliko bitnih
pitanja u procesu pridruživanja - makroekonomiju, bankarstvo i
financije, poreze, državne potpore, trgovinsku politiku,
energetiku, poljoprivredu, zaposlenost, pravni sustav, nevladin
sektor i ravnopravnost spolova.
Knjigu su izdali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich
Ebert, a dio je i projekta praćenja i ocjenjivanja procesa
pridruživanja Hrvatske EU kojeg su Institut i Zaklada započeli u
proljeće prošle godine.
Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Gebhardt Weiss ističe da je
knjiga dokaz da u Hrvatskoj postoji elita ljudi od znanja, znanosti
koji mogu Hrvatskoj pomoći da pristupi EU. Vrijednost knjige
oslikao je riječima da ona može poslužiti kao scenarij za film
"Budućnost je pred nama", poručujući da Njemačka i on osobno ne bi
željeli da ljudi gledaju film "Sjećanje na budućnost".
Urednica knjige Katarina Ott istaknula je da su svim autorima
zajednički zaključci o potrebi obrazovanja svih ljudi uključenih u
proces pridruživanja, o značaju javne uprave i neovisnih tijela,
potrebe normativne i stvarne usklađenosti s EU.
Većina se autora slaže i s potrebom što brže prilagodbe Hrvatske
zahtjevima EU, iako u nekim segmentima, kao npr. porezni sustav ne
treba "srljati" i treba sačekati stjecanje statusa članice EU.
Vezano za odnos prema regionalnim inicijativama, većina autora
misli da regionalne inicijative treba uzeti ozbiljno i iskoristiti
ono što se u tim inicijativama nudi, a u određenim područjima možemo
se nametnuti kao lideri regije, naglasila je Ott.
Istaknula je da su se autori klonili toga da se bave aktualnim
pitanjima i trenutkom, kao npr. da li će Bobetko otići u Haag, već
bitnim pitanjima s kojima će se Hrvatska prije ili kasnije morati
suočiti bez obzira na eventualno priključenje EU.
Voditelj Regionalnog ureda za Hrvatsku i BiH Zaklade Ruediger
Pintar ističe da posjeti premijera Ivice Račana zemljama
članicama, posebice Bruxellesu pokazuju da Hrvatska nailazi na
pozitivne odgovore članica EU za podnošenje svoje kandidature.
Po riječima pomoćnice ministra europskih integracija Višnje
Samardžije, Hrvatska će svoju kandidaturu predati sredinom
veljače, a u posljednje se vrijeme kao datum spominje 18. veljače.
(Hina) bn ds