BRUXELLES, 29. siječnja (Hina/Reuters) - Proširena Europska unija (EU) morat će od 2007. povećati regionalnu pomoć za 50 posto da bi poticala razvoj najsiromašnijih novih članica, a da pritom ne liši pomoći najnerazvijenijih područja
stare EU, navodi se u novom izvješću Europske komisije.
BRUXELLES, 29. siječnja (Hina/Reuters) - Proširena Europska unija
(EU) morat će od 2007. povećati regionalnu pomoć za 50 posto da bi
poticala razvoj najsiromašnijih novih članica, a da pritom ne liši
pomoći najnerazvijenijih područja stare EU, navodi se u novom
izvješću Europske komisije.#L#
Studija o gospodarskoj koheziji, koju bi Komisija trebala u
četvrtak odobriti, činit će osnovu njezina prijedloga iz studenoga
lani o idućem sedmogodišnjem planu proračuna, odnosno za razdoblje
od 2007. do 2013.
Spomenuto izvješće, čiju je kopiju dobio Reuters, predlaže da se od
2007. potrošnja na tzv. strukturalne fondove za siromašne regije
poveća na 47 milijardi eura godišnje u tada 25-članoj EU, sa 33
milijarde eura koliko trenutno iznosi. To bi tako po prvi puta
gotovo izjednačilo visinu regionalne potrošnje s onom EU
poljoprivrednih subvencija, koja bi se trebala povećati na 48,5
milijardi eura godišnje 2013. sa sadašnjih oko 45 milijardi eura.
"Nezamislivo je da ćemo, uz socijalnu podijeljenost nakon
proširenja EU, moći održati istu razinu potrošnje", izjavio je viši
dužnosnik Europske komisije, priznajući kako bogatije zemlje
članice EU očekuju smanjenje svojih doprinosa.
Čini se da će glavna preporuka tog izvješća vjerojatno naići na
oštro protivljenje iz Njemačke, Britanije, Francuske i Nizozemske,
koje i najviše doprinose EU proračunu, a obvezale su se na sastanku
na vrhu o financiranju proširenja u listopadu lani na 'proračunsku
disciplinu' nakon 2006. Povećanje regionalne pomoći moguće je
jedino ako se one slože s povećanjem svojih doprinosa. A pojačano
protivljenje može se očekivati i među najvećim primateljima
doprinosa u EU - Španjolskoj, Portugalu, Irskoj i Grčkoj.
Izvješće dijeli proširenu EU na tri skupine. Prva, koju čine osam
najsiromašnijih zemalja - Poljska, Mađarska, Češka Republika,
Slovačka, Litva, Latvija, Estonija i Malta, imala bi petinu ukupnog
stanovništva, no svega 42 posto prosječnog EU bruto domaćeg
proizvoda (BDP) po glavi stanovnika. Drugoj skupini pripadaju
starije članice, Španjolska, Portugal i Grčka te dvije nove
Slovenija i Cipar, sa 71 posto prosječnog BDP-a po glavi
stanovnika. Treća i ujedno najveća skupina, s dvije trećine ukupnog
stanovništva u EU, obuhvaća preostalih 12 zemalja članica, sa 115
posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u EU.
Komisija predlaže da se većina EU fondova koncentrira na prvu
skupinu zemalja. Dvije trećine strukturalnih fondova usmjereno bi
bilo na regije s manje od 75 posto prosječnog BDP-a.
(Hina) vm sbo