IT - 2.II. ANSA - FBI I CIA

ITALIJA ANSA 2. II. 2003. FBI i CIA podijeljeni oko izvješća Osama-Saddam "Veza između Osame i Saddama dijeli američku obavještajnu službu. Nekoliko dana prije iznošenja u UN-u izvješća o Iraku od strane državnog tajnika Colina Powella, isplivava nezadovoljstvo analitičara CIA-e, FBI-a i drugih saveznih agencija SAD-a, koji nisu nimalo uvjereni da postoje konkretni dokazi koji bi dopuštali povezivanje Al Qaede s bagdadskim režimom. Poglavlje pretpostavljenih odnosa Saddama Husseina s terorizmom je najosjetljivije od svih koje Powell stavlja u izvješće kojim će 5. veljače predstaviti Ujedinjenim narodima zbir američkih dokaza koji bi trebale svijet uvjeriti u nužnost vojne intervencije. Dokazati da postoje veze između Bagdada i terorizma krajnje je važno za Bushovu administraciju, no do danas se to pokazalo neostvarivom zadaćom. U obavještajnim agencijama mnogi glasovi, mada anonimno, optužuju vrhove CIA-e i FBI-a da su dopustili biti instrumentalizirani za političke ciljeve. 'Više od godine dana istražujemo moguće veze između Osame i Iraka', kazao je istražitelj New York Timesu, 'i, iskreno, ne mislimo da one postoje'. Podjela u Washingtonu izgleda da je stvorila dvije suprotstavljene skupine; s jedne je strane Pentagon i ured savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleeze Rice, koja vrši pritisak za stavljanje indicija o Al Qaidi u Powellovo izvješće, s druge CIA, FBI i sam State Department koji koče, ali izgleda da su u manjini. Paula Wolfowitza, zamjenika načelnika Pentagona, Donalda Rumsfelda i Stephena Hadleya, zamjenika Riceove, američki tisak proglašava jastrebovima u potezima kojima bi se Powella trebalo nagnati da naglasi poglavlje terorizma. Prikrivena pobuna unutar CIA-e i FBI-a izražava se i u, sve manje suzdržanoj, ljutnji spram dva direktora agencija, Georgea Teneta i Roberta Muellera. Analitičari koji su radili na Al Qaedi, a da, po njima, nisu našli uvjerljive dokaze o odnosima s Irakom, htjeli bi odlučnija zauzimanja stajališta svojih šefova u odnosu na Bijelu kuću. 'Nije to samo problem skepticizma', objasnio je jedan izvor iz američke obavještajne zajednice New York Timesu, 'postoji i osjećaj negodovanja spram vrhova obavještajne zajednice jer ne istupaju u trenutku kada je očito da se provodi politizacija'. Prema indiskrecijama posljednjih dana, Powell bi u UN trebao donijeti elemente procjena Al Qaede skupljene u tri poglavlja,. Prvo je posvećeno raščlambi uloge islamskog fundamentalističkog pokreta Ansar al Islam, aktivnim na sjeveru Iraka, koji bi prema SAD-u trebao imati izravne veze s Al Qaedom i kojega je navodno Saddam Hussein iskoristio za protukurdske terorističke operacije. Drugo je usredotočeno na lik Abu Mussaba Al Zarqawija, tajanstvenog terorista za kojega se smatra da je blizak Osami, i koji je posljednjih tjedana postao opsesija američkim istražiteljima. Zarqawi je krajem 2001. navodno pobjegao iz Afganistana i sklonio se u Bagdad, gdje se podvrgao kirurškoj intervenciji radi stavljanja proteze na jednoj nozi. Terorist se smatra novim novačiteljem i strategom Al Qaede trenutno aktivnim u Europi (povezan je s događajima oko ricina nađenog u Londonu) i na bliskom i srednjem istoku, te bi mogao biti najsnažnija karika veze sa Saddamom. No tjednik Newsweek, navodeći istrage provedene u Njemačkoj, priča drugačiju priču: Zarqawijeva operativna baza, prema njemačkim izborima, ne bi bila Irak već Iran. Treći aspekt s kojime bi se Powell trebao pozabaviti je onaj ubojstva od 28. listopada u Amanu, Jordanu, američkog diplomata Laurencea Foleya. SAD u tome vide, i u ovom slučaju, Zarqawijevu ruku, a, u pozadini, ulogu Iraka", piše Marco Bardazzi.