REUTERS 27. I. 2003. SAVEZNICI VRŠE PRITISAK NA SAD DA ZATRAŽE ODOBRENJE UN-A

VELIKA BRITANIJA REUTERS 27. I. 2003. Saveznici vrše pritisak na SAD da zatraže odobrenje UN-a za napad na Irak "Europski i bliskoistočni saveznici vrše pritisak na Sjedinjene Države da inspektorima oružja UN-a daju više vremena kako bi obavili svoj posao u Iraku, i da traže odobrenje Vijeća sigurnosti za započinjanje rata protiv Bagdada. Signali sa Svjetskog gospodarskog foruma na kojem su se okupili poslovni i politički čelnici, a na kojem je proteklog vikenda sudjelovao i američki državni tajnik Colin Powell, upućuju na to da je Washington spreman učiniti oboje. Ipak, SAD će zadržati svoju nepopustljivu retoriku, prijeteći da će u rat krenuti sam, ako to bude potrebno, kako bi nastavili vršiti pritisak i na Irak i na svoje saveznike. Ovo se moglo zaključiti nakon što sam obavio desetak razgovora s američkim, europskim i bliskoistočnim dužnosnicima i bivšim političarima koji su pristali na razgovor pod uvjetom da ostanu anonimni. Najvjerojatnije je da će od inspektora oružja biti zatraženo da podnesu još jedno izvješće, početkom ožujka, a da će koalicija predvođena SAD-om- uključujući Francusku- otpočeti vojnu akciju sredinom ožujka, uz odobrenje Vijeća sigurnosti. Jordanski kralj Abdulah prekinuo je službene govore o traženju mirnog rješenja pojasnivši kako je rat s ciljem svrgavanja predsjednika Sadama Huseina sada neizbježan. 'Nažalost, vjerujem da je prekasno da tražimo diplomatsko rješenje između Iraka i međunarodne zajednice', kazao je delegatima u nedjelju. 'Smatram da su danas mehanizmi za otpočinjanje rata pokrenuti i da bi bilo veoma složeno, zapravo da bi bilo čudo da sada uspostavimo dijalog i pronađemo mirno rješenje za izlazak iz ove krize.' Naši izvori navode tri razloga zbog kojih bi predsjednik Bush inspektorima oružja mogao dati još mjesec dana za otkrivanje iračkog oružja masovnog uništenja, nakon čega bi mogli zatražiti još jednu rezoluciju UN-a za korištenje sile: vojna spremnost, angažiranje saveznika i okupljanje podrške javnosti. Viši vojni analitičar kazao je kako snage SAD-a i Velike Britanije neće biti spremne za početak napada do sredine ožujka jer ključne pješačke napadačke jedinice i logistika još nisu na terenu. Opseg do sada raspoređenih snaga preuveličan je iz psiholoških razloga. Ulazak većeg broja američkih pješačkih snaga u Tursku i dalje je ključni uvjet za uspješnu kampanju. Analitičar, čelni washingtonski zapovjednik, kazao je kako neće biti problema vezanih za vremenske uvjete ako se bitke budu vodile do kraja travnja; no kako je vjerojatno da će rat biti kraći, sredina ožujka bila bi optimalno vrijeme za započinjanje kampanje. Unatoč očaju SAD-a zbog antiratnog stajališta Francuske i Njemačke, izvori tvrde kako je Washington u potpunosti svjestan kako mu treba maksimalna podrška europskih i bliskoistočnih saveznika za vojnu akciju i poslijeratnu pomoć. Odluka za korištenje sile bez odobrenja UN-a vjerojatno bi prouzročila trajno razilaženje s brojnim europskim partnerima, uzrokovala udaljavanje ključnog saveznika Britanije i zadala fatalni udarac svjetskoj organizaciji. Turski čelnik Tayyip Erdogan i premijer Abulah Gul tijekom privatnog sastanka održanog u subotu Powellu su odlučno kazali kako je nova rezolucija UN-a ključna za osiguravanje parlamentarne potpore za korištenje turskih baza, kazao je naš izvor. Sjedinjene Države moraju otvoriti drugu frontu iz Turske, šaljući desetke tisuća vojnika u Irak kako bi osigurali ključne sjeverne naftne centre, Kirkuk i Mosul, tvrde naši izvori. Ako Washington ne bude mogao poslati pješačke snage u Irak iz Turske, ovo bi moglo povećati rizik intervencije turske vojske, kako bi spriječila osnivanje kurdske države u sjevernom Iraku, uz potencijalno katastrofalne posljedice za cijelu regiju. Gul je u Davosu javno natuknuo kako bi Ankara bila spremna poslati vojnike u Irak ako bude smatrala kako postoji rizik da će se Irak podijeliti duž etničkih granica, tijekom rata koji bi predvodila Amerika, ili ako bude postojala ikakva prijetnja za etničku turkmensku manjinu. Turski čelnici kazali su kako Washingon pregovara o financijskoj pomoći Turskoj za gubitke u ratu. Američki dužnosnici za Reuters su u Washingtonu prošlog tjedna kazali kako bi taj paket pomoći mogao iznositi i do 15 milijardi dolara. Turci su kazali kako se još nisu složili u pogledu iznosa. Glavni tajnik Arapske lige, Amr Moussa, kazao je za Reuters da bi količina bijesa među bliskoistočnim stanovništvom ovisila dijelom i o tome bi li Vijeće Sigurnosti podržava rat, i jesu li inspektori dobili šansu obaviti svoj posao. Viši arapski čelnik kazao je kako je rizik turske intervencije u sjevernom Iraku nešto što arapski susjedi i Iran svim silama žele izbjeći. Ankete javnog mnijenja pokazuju kako je čak i u Sjedinjenim Državama, podrška za vojnu akciju slaba a velika većina birača bi više voljela da Bushova vlada djeluje uz široku međunarodnu podršku a ne unilateralno. Istraživanja pokazuju kako je protivljenje javnosti ratu ojačalo u Europi, posebice u Britaniji, najbližem savezniku Washingtona. To raspoloženje odražava se i u antiratnom tonu govora političkih čelnika zemalja kao što su Njemačka, Francuska, Belgija i Švedska, i tišini španjolskih i talijanskih čelnika koji podržavaju Busha. Viši nizozemski bankar, Bert Heemskerk, kazao je kako javnosti moraju biti predočeni konkretniji dokazi o iračkom kemijskom i biološkom oružju prije nego podrži korištenje sile. Washington treba maksimalnu podršku javnosti i saveznika, i za vođenje rata i za potencijalno veoma dugu i složenu poslijeratnu mirotvornu misiju u Iraku. Kako je rat gotovo izvjestan, bivši čelni američki političar kazao je kako je u interesu Washingtona da ovaj problem riješi na način koji bi ujedinio međunarodnu zajednicu koliko je to god moguće, i da izbjegne udaljiti prijatelje i saveznike", piše Paul Taylor, urednik Reutersa za europska pitanja.