ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Vučedolska šahovnica, koja je imala 72 polja, služila je starim Vučedolcima za računanje vremena, tu hipotezu objašnjava troje autora u znanstvenu radu "Vučedolska šahovnica", a objavio ju je najnoviji
broj časopisa "Društvena istraživanja" Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".
ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Vučedolska šahovnica, koja je imala
72 polja, služila je starim Vučedolcima za računanje vremena, tu
hipotezu objašnjava troje autora u znanstvenu radu "Vučedolska
šahovnica", a objavio ju je najnoviji broj časopisa "Društvena
istraživanja" Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". #L#
Tvrdnja kako je vučedolska kultura u pogledu raznolikog i bogatog
obrađivanja motiva šahovskih polja iznad svih drugih kultura
poznata je više od pola stoljeća.
Sada, međutim, Ivan Jurić i Marija Đikić sa zagrebačkoga
Agronomskog fakulteta i Pavao Petričević iz vinkovačke Gimnazije
"Matija Antun Reljković" u kraćem znanstevnom radu napominju da su
vjerojatno Vučedolci "šahovnicu upotrebljavali i kao praktičnu
tablicu množenja i kao upotrebni kalendar".
Ako je šahovnica od 72 polja bila dio praktičnog kalendara, onda je,
kako ističu autori, vučedolski kalendar bio solarni u kojemu je
bilo podijeljeno 360 dana na određena razdoblja te je ostalo još 5
ili 6 dana kad se iščekivalo solsticij.
Pretci Vučedolaca svladali su brojenje i otkrili solsticij. Na
području Vučedola, po prirodi stvari, kraj je godine bio zimski
solsticij - svi važniji poljodjelski radovi prestajali su oko 15.
prosinca, a sljedeći je ciklus kretao oko 15. siječnja.
Simboli iz vremena vučedolske kulture, kako navode autori,
pojavljuju se do današnjih dana, primjerice u konavoskom vezu koji
je blizak modelu sastavljenih trokuta kod Vučedolaca.
Četverokuti su se isto tako kao simbol zadržali tijekom 3000
godina, sve do liburnijskih vremena, drže autori, koji nalaze o
povezanosti vučedolskih matematičkih spoznaja i štita s 25 polja na
hrvatskom grbu zasad nisu pronašli.
Jurić i suradnici prije dvije godine objavili su rad u kojemu su
obrazložili da je vučedolskoj kulturi, koja je trajala od oko 3000.
do 2200. prije Krista, bio poznat sustav brojeva 3,4,5 i način kako
crtati geometrijske oblike kojih se dužine stranica odnose kao
cijeli brojevi, a osnova te spoznaje kasnije je definirana kao
Pitagorin poučak.
(Hina) mc