LONDON, 20. siječnja (Hina) - Polja šećerne repe puna korova i kukaca prvi su put opovrgnula tvrdnju da su genetski modificirane kulture otporne na herbicide, loše za biljni i životinjski svijet, objavio je New Scientist.
LONDON, 20. siječnja (Hina) - Polja šećerne repe puna korova i
kukaca prvi su put opovrgnula tvrdnju da su genetski modificirane
kulture otporne na herbicide, loše za biljni i životinjski svijet,
objavio je New Scientist. #L#
Istraživanje upućuje na zaključak da bi oprezna uporaba GM
tehnologije mogla potaknuti povratak biljnog i životinjskog
svijeta koji je nestao s polja s konvencionalnim kulturama i to bez
negativnog učinka na urod.
"Sad je prvi put netko uzeo kulture otporne na herbicide i pokazao
da one mogu biti dobre za okoliš", rekao je John Pidgeon iz Broomova
istraživačkog poljoprivrednog centra (BBRS) u Suffolku, u Velikoj
Britaniji, koji je proveo istraživanje. BBRS većim dijelom
financira industrija za preradu šećerne repe, a studiju je
djelomično financirala i biotehnološka tvrtka Monsanto.
Pidgeon je istaknuo da farme na kojima se uzgaja šećerna repa
pokrivaju 15 posto obradivih površina u Engleskoj, pa bi šira
uporaba GM tehnologije mogla pomoći u obnovi biljnog i životinjskog
svijeta u znatnim razmjerima. Slične strategije mogle bi se
primijeniti kod bilo kojih drugih kultura koje se uzgajaju u
redovima, poput kukuruza i soje, što upućuje na globalnu korisnost
otkrića.
Skeptici upozoravaju da bi poljoprivrednici zbog GM tehnologije
mogli doći u napast da u potpunosti zatru korov, čime bi dobili 10
posto veće urode, ali bi i "sterilizirali" europske poljoprivredne
površine. Proizvođači šećera mogli bi pak odbiti kupiti GM repu uz
objašnjenje da europski potrošači ne prihvaćaju GM šećer.
Pidgeon, Alan Dewar, Mike May i kolege dokazali su da korov može
mjesecima bujati pokraj GM repe bez utjecaja na konačan urod. Ti
korovi i kukci koji o njima ovise predstavljaju mnogo više hrane za
ptice nego što je se može naći na susjednim poljima s
konvencionalnom šećernom repom koja su očišćena od korova.
Znanstvenici se nadaju da bi GM repa, kad bi ju se koristilo u većim
razmjerima, mogla osigurati dovoljno hrane i skloništa za
privlačenje ptica poput ševa i vivaka, koje su sve rjeđe na
europskim farmama.
Korovu je u studiji dopušten rast u 50 centimetara širokim brazdama
između GM repe otporne na herbicide širokog spektra koji
"uništavaju sve zeleno". Četiri do šest tjedana nakon sijanja
sjemena, znanstvenici bi uništili korov u blizini tek izraslih
izdanaka repe, dok je ostalom dozvoljeno bujanje.
Taj bi korov uništili tek četiri do šest tjedana poslije novom dozom
herbicida. Čak i tada korovu bi trebalo do tri tjedna da nestane,
tijekom kojih bi i dalje predstavljao hranu i sklonište za kukce i
ptice.
"Nakon sijanja imate šest od 15 tjedana s korovom. Polja s
konvencionalnom repom gola su cijelo vrijeme", rekao je Pidgeon.
Hvatanjem i identifikacijom desetaka tisuća kukaca znanstvenici su
dokazali da su polja s GM kulturom njima mnogo bogatija.
Skepticima ni to nije dovoljno. Brian Johnson, savjetnik za
biotehnologiju pri Engleskoj prirodi, smatra da su potrebna
daljnja i opsežnija istraživanja kako bi se dokazalo da se na taj
način na farme vraćaju ptice.
Johnson misli da poljoprivrednici najveće urode i profite mogu
dobiti potpunim iskorjenjivanjem korova. Pidgeon se slaže da je to
privlačna zamisao, no da to ne bi bila kada bi se uveli financijski
poticaji za ponovno uvođenje divljeg biljnog i životinjskog
svijeta, a ne samo za tonažu uroda.
(Hina) zt dgk