ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Građani Turske, Cipra i Rumunjske pokazuju najveći stupanj uvjerenosti da su njihove zemlje spremne za ulazak u Europsku uniju, dok Hrvati pokazuju najviše sumnjičavosti, pokazuju rezultati istraživanja
javnog mnijenja provedenog u 14 zemalja. Istraživanje EU Index, koje je provela mreža agencija Gfk Group u koordinaciji slovenske agencije Gral-Iteo, a čiji su rezultati obznanjeni ovih dana, provedeno je lani u studenom u 13 zemalja kandidata za EU (Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Malta, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Turska) i u Hrvatskoj. EU Index je prvi put proveden u svibnju 2001. u 12 zemalja (11 zemalja kandidata i Hrvatska). U studenome iste godine obuhvaćeno je 14 zemalja (pridružile su se Malta i Cipar). U travnju 2002. obuhvaćeno je 13 zemalja (bez Cipra) te u studenome 2002. ponovno 14 zemalja. Zadnje istraživanje provedeno je na oko 1000 ljudi u svakoj zemlji i svim su ispitanicima postavljena ista pitanja. Indeks ima raspon vrijednosti od 0 do 200 (npr. indeks 200 pokazuje da su svi ispitanici pozitivno odgovorili). Na pitanje o spremnosti njihove zemlje da se pridruže Europskoj
ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Građani Turske, Cipra i Rumunjske
pokazuju najveći stupanj uvjerenosti da su njihove zemlje spremne
za ulazak u Europsku uniju, dok Hrvati pokazuju najviše
sumnjičavosti, pokazuju rezultati istraživanja javnog mnijenja
provedenog u 14 zemalja.
Istraživanje EU Index, koje je provela mreža agencija Gfk Group u
koordinaciji slovenske agencije Gral-Iteo, a čiji su rezultati
obznanjeni ovih dana, provedeno je lani u studenom u 13 zemalja
kandidata za EU (Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva,
Malta, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Turska)
i u Hrvatskoj.
EU Index je prvi put proveden u svibnju 2001. u 12 zemalja (11
zemalja kandidata i Hrvatska). U studenome iste godine obuhvaćeno
je 14 zemalja (pridružile su se Malta i Cipar). U travnju 2002.
obuhvaćeno je 13 zemalja (bez Cipra) te u studenome 2002. ponovno 14
zemalja.
Zadnje istraživanje provedeno je na oko 1000 ljudi u svakoj zemlji i
svim su ispitanicima postavljena ista pitanja.
Indeks ima raspon vrijednosti od 0 do 200 (npr. indeks 200 pokazuje
da su svi ispitanici pozitivno odgovorili).
Na pitanje o spremnosti njihove zemlje da se pridruže Europskoj
uniji, Turci i Ciprani su najveći optimisti s indeksom 145, slijede
ih Rumunji (125), zatim Bugari (112) i Maltežani (111). Najveći su
sumnjičavci Hrvati čiji je indeks samo 86 poena.
Kod pitanja o povjerenju u Europsku uniju, opet odskaču Turci s
indeksom 153, Hrvati su negdje na sredini (115), dok najmanje
povjerenja imaju Slovaci (97).
Što se tiče očekivanja na gospodarskom planu od članstva u
Europskoj uniji, ponovno su u vodstvu Turci (160), zatim Rumunji
(155) i Bugari 139). Hrvatska je u gornjem dijelu ljestvice s
indeksom od 135 poena, a najmanje od članstva očekuju Slovaci
(96).
Na eventualnom referendumu o pristupu Europskoj uniji, najviše
glasova za ulazak u tu integraciju dali bi Rumunji (85 posto za, 5
posto protiv, a 10 posto ne zna odgovor). Većina Hrvata također bi
glasovala za (68 posto), 18 posto bi glasovalo protiv, a ne zna
odgovor 15 posto ispitanih.
I kod pitanja - "Ako bi vaša zemlja ušla u EU u sljedećih 12 mjeseci,
očekujete li da će se ubrzo nakon ulaska gospodarska situacija
popraviti" - opet su najveći optimisti Turci sa 156 indeksnih
poena, Hrvati su u gornoj skupini zemalja sa indeksom od 120, dok
najmanje očekuju Slovaci (73) i Česi (79).
(Hina) sv vl