ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Istraživanje o radnom zakonodavstvu pokazuje da 88 posto građana smatra da bi radno zakonodavstvo trebalo prilagoditi normama najrazvijenijih zemalja, ali ih je čak 52 posto loše upoznato s radnim
zakonodavstvom.
ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Istraživanje o radnom zakonodavstvu
pokazuje da 88 posto građana smatra da bi radno zakonodavstvo
trebalo prilagoditi normama najrazvijenijih zemalja, ali ih je čak
52 posto loše upoznato s radnim zakonodavstvom.#L#
Istraživanje je u prosincu prošle godine provela agencija Puls na
uzoru od 1000 osoba, a njegove su rezultate izložili predstavnici
te agencije na seminaru o radnom zakonodavstvu, održanom danas u
Zagrebu u organizaciji Ministarstva rada i socijalne skrbi.
Čak 82 posto građana smatra da radno zakonodavstvo premalo štiti
interese radnika.
Pri sklapanju ugovora o radu, hrvatskim građanima još uvijek je na
prvom mjestu sigurnost zaposlenja (78 posto), zatim visina plaće
(67 posto), radno vrijeme (52 posto) i visina otpremnine (50
posto).
Za 13 posto građana najvažnija je stavka ugovora o radu o zaštiti
prava radnika (13 posto), dok je sigurnost zaposlenja najmanje
važna stavka za dva posto građana, navodi se u istraživanju.
Više od polovice anketiranih građana, njih 55 posto, smatra da je
otvaranje novih radnih mjesta najvažnija uloga Vlade vezana uz
tržište rada, dok je za 12 posto građana zadatak Vlade stvaranje
radnog zakonodavstva koje bi privuklo strana ulaganja.
Rezultati istraživanja također pokazuju da bi 50 posto
nezaposlenih, posebice iz Slavonije, Like i Banovine prihvatilo
bilo koji legalan posao koji nije na neodređeno vrijeme, dok 24
posto nezaposlenih, posebice osnovnoškolskog obrazovanja, ni u
kojem slučaju ne bi prihvatilo takav posao.
Najviše ispitanih osoba ostalo je bez posla jer im je poslodavac
propao (24 posto) ili su dobile otkaz (24 posto). Nadalje, 10 posto
osoba dalo je otkaz, a 40 posto kao uzrok nezaposlenosti navodi
druge razloge.
Čak 67 posto nezaposlenih osoba nije zaposleno više od dvije
godine, što je izraženije kod žena, osoba s osnovnoškolskim
obrazovanjem i građana Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog
kotara.
Svojim je poslom zadovoljno 81 posto zaposlenih. To je izraženije
kod osoba s radnim stažom između 21 i 30 godina, višim stupnjem
obrazovanja, većim primanjima, članova sindikata i onih iz Like i
Banovine, gdje je najviša razina nezaposlenosti.
Veće nezadovoljstvo zaraženije je kod osoba s manje godina staža, s
nižim primanjima i kod zaposlenih u sjevernom dijelu Hrvatske.
Radnici kao razloge zadovoljstva navode dobru plaću (44 posto),
dobre radne uvjete (31 posto) i zanimljiv posao (31 posto), dok na
nezadovoljstvo kod 60 posto hrvatskih radnika utječe mala plaća i
loši radni uvjeti.
(Hina) mvr