HNB O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA

ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Hrvatski bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju 2002. godine porastao 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a kumulativna godišnja stopa rasta je dosegla pet posto. Snažan rast osobne potrošnje i investicija praćen je značajnim povećanjem uvoza, uz smanjeni realan izvoz roba i usluga u odnosu na prošlu godinu, ističe se u informaciji HNB-a o gospodarskim i novčanim kretanjima u Hrvatskoj.#L# U listopadu, studenom i prosincu dodatno je pojačan rast industrijske proizvodnje započet u trećem tromjesečju, a u 2002., po najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 5,4 posto u odnosu na godinu prije. Cijene na malo u prosincu su povećane u prosjeku 0,1 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, odnosno 2,3 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Cijene koje ulaze u izračun temeljnog indeksa cijena na malo ostale su u prosincu nepromijenjene u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok je temeljna inflacija na godišnjoj razini u prosincu iznosila 1,2 posto. U prosincu je zabilježen mjesečni pad cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima od 0,1 posto te je ostvarena godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena od 2,3 posto. U prvih jedanaest mjeseci 2002. robni je izvoz iznosio 4,4 milijardi dolara, a robni uvoz 9,8 milijardi USD. Vanjskotrgovinski deficit u tom razdoblju bilježi godišnji rast od 27,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 45,3 posto. Ukupan robni izvoz bilježi godišnji rast od 3,5 posto (sezonski prilagođeni izvoz iz kojega je isključena ostala transportna oprema 7,5 posto), dok je ukupan robni uvoz ostvario godišnji rast od 15,2 posto (sezonski prilagođeni robni uvoz koji isključuje ostalu transportnu opremu 18,2 posto). Tijekom studenoga bio je usporen rast kreditne aktivnosti banaka uz nastavak smanjenja neto inozemne aktive poslovnih banaka. Na godišnjoj razini krediti odobreni stanovništvu rastu brže od kredita odobrenih poduzećima. Krediti odobreni stanovništvu na kraju studenog su bili 40,3 posto, a krediti poduzećima 21,4 posto su veći od kredita odobrenih u studenom 2001. godine. Na novčanom tržištu tijekom studenog i prosinca obujam trgovanja nastavio se smanjivati, trend povećanja kamatnih stopa zaustavljen je sa studenim. Prosječna kamatna stopa na prekonoćne kredite na Tržištu novca Zagreb u prosincu je pala na 1,58 posto, dok je kamatna stopa na ostale kredite pala na 1,89 posto. Stanje upisanih kunskih blagajničkih zapisa na kraju prosinca smanjeno je na 5,17 mlilijardi kuna, dok je prosječna kamatna stopa ostvarena na aukcijama u prosincu iznosila 2,08 posto. Pad aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka tijekom listopada i studenog gotovo je potpuno zaustavljen. Pasivne kamatne stope i dalje padaju, što je posebno izraženo kod kamatnih stopa na oročene kunske depozite. Tečaj kune koncem prosinca dosegnuo je razinu od 7,4423 HRK/EUR te je u usporedbi s tečajem ostvarenim krajem prethodnog mjeseca vrijednost domaće valute smanjena ukupno 0,15 posto. Prema košarici valuta kuna je tijekom prosinca nominalno ojačala 1,30 posto na što je presudno utjecala snažna aprecijacija tečaja kune prema američkom dolaru od 4,52 posto. U studenom je ostvarena deprecijacija indeksa realnoga efektivnog tečaja kune od 0,37 posto (deflacionirano cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima). U prvih devet mjeseci 2002. godine, po podacima HNB-a, ostvaren je nominalni deficit konsolidirane središnje države od 3,9 milijardi kuna (na gotovinskom načelu bez prihoda od privatizacije). U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, ostvareni je deficit u 2002. godini 29,3 posto ili 1,6 milijardi kuna niži. Deficit konsolidirane središnje države bio je u prvih devet mjeseci 2002. godine najvećim dijelom financiran domaćim zaduživanjem. (Hina) ds