ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je danas najnovija novčana i gospodarska kretanja i tromjesečno izvješće o bankovnom sustavu, upoznat je sa zaključnim izvješćem o provedenoj kontroli deviznog
poslovanja u Riječkoj banci, te je donio više odluka iz svoje nadležnosti, izviješteno je iz HNB-a.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke
razmotrio je danas najnovija novčana i gospodarska kretanja i
tromjesečno izvješće o bankovnom sustavu, upoznat je sa zaključnim
izvješćem o provedenoj kontroli deviznog poslovanja u Riječkoj
banci, te je donio više odluka iz svoje nadležnosti, izviješteno je
iz HNB-a.#L#
Bruto domaći proizvod povećan je u trećem tromjesečju za 6,5 posto,
tako da kumulativni godišnji rast za prvih devet mjeseci dosiže 5
posto. Godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje sa studenim
iznosi 5,4 posto, a visoke stope bilježe i neki drugi sektori
gospodarstva. Registrirana nezaposlenost bila je tog mjeseca za
0,6 posto niža nego prije godinu dana, a realne neto plaće
zaposlenih oko 4,4 posto više. Cijene na malo u prosincu su povećane
za 0,1 posto, tako da godišnja inflacija mjerena cijenama na malo
iznosi svega 2,3 posto. Temeljna inflacija za prošlu godinu
iznosila je 1,2 posto, a porast proizvođačkih cijena 2,3 posto.
Nasuprot ovako povoljnim pokazateljima stoje, međutim, podaci o
značajnom porastu vanjskotrgovinskog deficita (za prvih jedanaest
mjeseci godišnji rast od 27,2 posto) i vrlo visok rast bankovnih
kredita (na kraju studenoga krediti stanovništvu bili su 40,3 posto
veći, a krediti poduzećima 21,4 posto veći nego prije godinu dana).
Doda li se tome da je rast plasmana banaka zasnovan na porastu
inozemne pasive a ne na domaćim depozitima, očito je da se sredstva
za povećano kreditiranje domaće potrošnje pribavljaju inozemnim
zaduživanjem banaka. To ima nepovoljne učinke na platnu bilancu i
na rast inozemnog duga, a povremeno izaziva i ojačane
aprecijacijske pritiske. Nastavak takvog trenda mogao bi ugroziti
i makroekonomsku stabilnost.
Prema procjeni središnje banke, godišnji porast plasmana za 16
posto bio bi dovoljno velik da podrži daljnji gospodarski rast, no
bez prekomjernog pritiska na platnu bilancu i inozaduženje. Stoga
je odlučeno da banke koje ostvare rast plasmana veći od 4 posto do
kraja ožujka, 8 posto do kraja lipnja, 12 posto do kraja rujna i 16
posto do kraja godine moraju upisati obvezne blagajničke zapise u
iznosu dvostruko većem od iznosa kojim prekoračuju navedene stope.
Ti blagajnički zapisi upisivat će se na 91 dan, s godišnjom kamatnom
stopom od 0,50 posto, ali ih središnja banka neće otkupljivati
prije dospijeća niti uzimati u zalog za lombardni kredit niti ih
banke smiju prodati prije roka dospijeća nekome drugome.
S početkom slijedećeg mjeseca prestaje važiti odluka koja je
obvezivala banke da najmanje 53 posto svojih deviznih obveza imaju
pokriveno deviznim potraživanjima. Umjesto toga, nova odluka
obvezivat će ih na 35 posto pokrivenosti proširene osnovice i tu
pokrivenost morat će održavati svakodnevno. Dosadašnja odluka
omogućavala je bankama izigravanje, tako što su propisanu
pokrivenost osiguravale samo zadnjeg dana u mjesecu i to
kratkoročnim zaduživanjem u inozemstvu. S obzirom da će novo
rješenje za neke banke značiti obvezu kojoj nisu u stanju odmah
udovoljiti, predviđeno je i prijelazno razdoblje postupnog
usklađivanja.
Naknada koju Hrvatska narodna banka plaća na sredstva izdvojenog
kunskog dijela obvezne pričuve smanjena je sa 1,75 posto na 1,50
posto. Kod ove promjene uzeto je u obzir smanjivanje pasivnih
kamata banaka (prosječna kamatna stopa na kunske depozite bez
valutne klauzule iznosila je u studenome 1,58 posto, unutar čega na
depozite pravnih osoba tek 1,28 posto), kao i smanjenje kamatnih
stopa na međubankovnom tržištu (u posljednja tri mjeseca kamatna
stopa na prekonoćne pozajmice kretala se između 0,24 posto i 3
posto; prosječna prekonoćna kamatna stopa na Tržištu novca
iznosila je u prosincu 1,8 posto, a na direktnom međubankovnom
tržištu upola manje).
Dopunom odluke koja regulira davanje odobrenja domaćoj osobi da
drži devize na inozemnom računu utvrđeno je da takvo odobrenje može
dobiti samo onaj podnositelj zahtjeva koji nema neizmirenih
dospjelih obveza na svom domaćem računu za redovno poslovanje.
Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima Nadzornog odbora Privredne
banke Zagreb d.d. da se za predsjednika uprave te banke ponovo
imenuje Božo Prka, te da članovi uprave budu Ivan Gerovac, Davor
Holjevac, Tomislav Lazarić, Giancarlo Mirande i Draženko
Pavlinić.
Zagrebačka banka d.d. Zagreb dobila je prethodnu suglasnost za
pripajanje Casse di Risparmio di Trieste - Banca d.d. Zagreb. S
obzirom da obje financijske institucije pripadaju istoj bankovnoj
grupi, ovim pripajanjem ne mijenja se vlasnička struktura u
bankovnom sustavu.
(Hina) pp/bn ds