AU 16. I. APA: EU-PARLAMENT NIJE ZADOVOLJAN NJEMAČKO-FRANCUSKIM PRIJEDLOGOM

AUSTRIJA APA 16. I. 2003. Uzbuđenje u parlamentu EU: "Početak kraja zajedničke Europe" "Zajednički prijedlog Francuske i Njemačke o reformi institucija EU izazvao je u Europskom parlamentu uzbuđenje i oštru kritiku. Predsjedatelj vanjskopolitičkog odbora ustavnog konventa Elmar Brok nazvao je zamisao po kojoj bi europskog predsjednika ubuduće birali šefovi država i vlada članica na razdoblje od dvije godine 'nagovještajem pete republike' s premoćnim predsjednikom. Time bi istodobno trebao biti ukinut dosadašnji institut rotirajućeg predsjedništva EU sa šestomjesečnim mandatom, koji je ravnopravno tretirao malene i velike države. Na njemačko-francuskom sastanku u Parizu njemački kancelar Gerhard Schroeder iznenada je 14. siječnja prigrlio politiku francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, po kojoj bi budućeg predsjednika Povjerenstva EU-a birao Europski parlament, što je u krajnjoj konzekvenci već sada slučaj - doduše, bez prava na predlaganje kandidata. Istodobno bi ubuduće nesrazmjerno moćnijeg predsjednika Europskog vijeća trebalo birati samo Vijeće - i to kvalificiranom većinom glasova. Pred novinarima je Elmar Brok upozorio na okolnost da bi Europski parlament bio upućen na odobravanje Vijeća EU čak i kada bi službeno imao pravo birati predsjednika Povjerenstva. Takav povrat utjecaja na razinu vlada reducirao bi integriranu Europu na gospodarsku zajednicu sa zajedničkim tržištem, pri čemu bi Povjerenstvo vjerojatno igralo ulogu dresera. U tom bi slučaju zastupnicima Europskog parlamenta preostala tek uloga vizionara bez ikakvog utjecaja na politiku. Rezultat bi po Brokovoj analizi bila 'Europa vlada' i 'početak kraja zajedničke Europe'. Budući da su očigledno i stranke njemačke vladajuće koalicije bile iznenađene iznenadnim Schroederovim prihvaćanjem francuskog stajališta, od socijalista i Zelenih nije sljedećeg dana bilo moguće dobiti nikakvo stajalište. No, i treća po veličini parlamentarna frakcija - liberali - smatra da pariška odluka, koja bi sada trebala biti predstavljena Konventu kao službeni njemačko- francuski prijedlog, otvara više pitanja nego što nudi odgovora. Tko bi trebao odgovorno voditi višestruka stručna ministarska vijeća bez rotacije, zapitao je britanski šef frakcije Graham Watson. I uz dužno poštovanje pred rezultatima njemačko-francuske suradnje u prošlosti, ipak ostaje pitanje kako u budućnosti izbjeći institucionalni sukob između dvojice moćnih predsjednika i jednog europskog ministra vanjskih poslova. Slično je argumentirala članica Konventa Ujedinjene ljevice Sylvia-Yvonne Kaufmann kojoj su nedostajala nužna pojašnjenja o budućim zadaćama, kompetencijama i ovlastima predsjednika Vijeća. Ako predsjednik Vijeća treba biti postavljen kao samostalna europska institucija, to bi sadržavalo opasnost od renacionalizacije europske politike, povezane sa znatnim slabljenjem metode zajednice. Središnje pitanje, tko bi trebao nadzirati takvog predsjednika, zanimalo je i Broka: ni nacionalni parlamenti ni Europski parlament nisu za to kadri. Vanjskopolitički proračun ne bi više bio podređen Europskom parlamentu. Ministar vanjskih poslova bio bi predstavnik Vijeća povezan s Povjerenstvom, ali te veze nisu jasne. Te nedorečene njemačko-francuske predodžbe predsjedavajući odbora za vanjske poslove suprotstavio je modelu europskih kršćanskih demokrata. Po njemu bi Vijeće nakon rezultata europskih izbora dalo prijedlog za predsjednika Povjerenstva, što bi zatim trebao potvrditi Europski parlament. Kod Vijeća Brok u skladu s modelom 'dvostrukog šešira' razlikuje legislativno vijeće uz zadržavanje rotacijskog sustava i izvršno vijeće. Ministar vanjskih poslova treba voditi Vijeće vanjskih poslova i to po uzoru na NATO-ovog glavnog tajnika. Osim normalnog stranačko-političkog obračuna, Brok je njemačkom kancelaru predbacio da je kancelar 'po svojoj volji'. U svjetlu 40- godišnjeg postojanja Elizejskog ugovora odustaje od klasične uloge Njemačke kao zagovornika federalne Europe s jedne strane kao zastupnik interesa malih država članica, s druge strane u pogledu shvaćanja parlamentarizma. Schroedera je sada već četvrti put Chirac 'potegnuo', boji se Brok zla za ionako nejedinstvenu falangu malih zemalja. Danski predsjednik vlade Anders Fogh Rasmusen već je prihvatio prijedloge predane predsjedniku Konventa Valeryju Giscard d'Estaingu."