FR-DE-integracije-Diplomacija-Vlada-Parlament franc-le monde od 14.1.03. pariz i berlin dogovaraju se o predsjedništvu eu-a FRANCUSKALE MONDE14.I.2003.Deset dana do obljetnice Versailleskog sporazuma, Pariz i Berlin pokušavaju se
nagoditi o predsjedništvu EU-a"Već osam dana francuske i njemačke vlasti ubrzano pregovaraju kako bi dovršile političku deklaraciju i francusko-njemačke prijedloge o reformi Europe koje će objaviti u prigodi proslave četrdesete obljetnice Elizejskog sporazuma, 22. i 23. siječnja u Versaillesu i u Berlinu. Ta će dva teksta, kojega glavne točke zahtijevaju mukotrpne preinake, biti temelj za obnovu francusko-njemačkih odnošaja na koju je predsjednik Jacques Chirac pozvao u kolovozu prošle godine u Parizu na veleposlaničkom vijeću, a dobila je i pristanak Gerharda Schroedera. (...)Ti su razgovori znak da u Parizu, kao i u Berlinu postaju svjesni da Njemačka i Francuska uoči proširenja Europe Petnaesterice, u fazi preispitivanja uloge EU-a naspram Sjedinjenih Država, više no ikad trebaju jedna drugu. Četrdeseta obljetnica Elizejskog sporazuma dolazi u pravi čas kako bi obnovila njihovu suradnju, ne samo točnim utvrđivanjem instrumenata suradnje, već i reformuliranjem zadaća. G. 1963., kada su general De Gaulle i kancelar Adenauer tim
FRANCUSKA
LE MONDE
14.I.2003.
Deset dana do obljetnice Versailleskog sporazuma, Pariz i Berlin
pokušavaju se nagoditi o predsjedništvu EU-a
"Već osam dana francuske i njemačke vlasti ubrzano pregovaraju kako
bi dovršile političku deklaraciju i francusko-njemačke prijedloge
o reformi Europe koje će objaviti u prigodi proslave četrdesete
obljetnice Elizejskog sporazuma, 22. i 23. siječnja u Versaillesu i
u Berlinu. Ta će dva teksta, kojega glavne točke zahtijevaju
mukotrpne preinake, biti temelj za obnovu francusko-njemačkih
odnošaja na koju je predsjednik Jacques Chirac pozvao u kolovozu
prošle godine u Parizu na veleposlaničkom vijeću, a dobila je i
pristanak Gerharda Schroedera. (...)
Ti su razgovori znak da u Parizu, kao i u Berlinu postaju svjesni da
Njemačka i Francuska uoči proširenja Europe Petnaesterice, u fazi
preispitivanja uloge EU-a naspram Sjedinjenih Država, više no ikad
trebaju jedna drugu. Četrdeseta obljetnica Elizejskog sporazuma
dolazi u pravi čas kako bi obnovila njihovu suradnju, ne samo točnim
utvrđivanjem instrumenata suradnje, već i reformuliranjem zadaća.
G. 1963., kada su general De Gaulle i kancelar Adenauer tim
sporazumom dali posebnu važnost francusko-njemačkim vezama,
trebalo je potvrditi pomirbu koja nije bila očita, ali se znalo da
je nuždan uvjet za Europu koja se rađala. Padom Berlinskog zida
1989. i njemačkim ujedinjenjem 1990. započelo je razdoblje
preispitivanja uloga ovih dviju zemalja. U izjavi koju će svečano
prihvatiti obje vlade, a onda i oba parlamenta koji će se 22.
siječnja sastati u dvorcu Versailles, potanje će se utvrditi
njihova zajednička odgovornost u toj novoj fazi izgradnje Europe
koja počinje. Izbor Versaillesa treba simbolizirati okrenutu
stranicu.
Preispitani su mehanizmi koji se Elizejskim sporazumom predviđaju
za usklađivanje posla dviju uprava i pokretanje vojne suradnje koja
tada nije bila vidljiva - njemački je parlament odmah donio
preambulu koja podsjeća da je NATO iznimno važan za Njemačku.
Glavna je novost trebala biti zamjena koordinatora dviju vlada za
francusko-njemačke odnošaje dvama glavnim tajnicima za francusko-
njemačku suradnju koji bi imali pomoćnike iz one druge zemlje, koji
će istodobno osiguravati dosljednost u djelovanju vlade i
razvijati odnošaje između dvaju građanskih društava. Elizejskim je
sporazumom utemeljen francusko-njemački ured za mladež koji se
dokazao. (...)
Na polju obrane i sigurnosti, zadnjih su godina zabilježene velike
novosti, kao što je osnutak francusko-njemačke brigade koja je bila
u mimohodu na Elizejskim poljima, a zatim i Eurokorpusa s nekim
drugim europskim zemljama. Ratovi na Balkanu potaknuli su njemačke
vojnike na suradnju sa saveznicima na terenu, pa tako i s
Francuzima. Dvije bi zemlje trebale preuzeti zamisao o
'zajedničkoj solidarnosti i sigurnosti' koju su u studenom
iznijele u svojim prijedlozima za Konvent.
Pokrenuta je i raspra o suradnji dviju zemalja u Vijeću sigurnosti
UN-a, što je osobito važno zbog iračke krize. Postoje razni
prijedlozi, među kojima i prijedlog o stalnom zajedničkom sjedištu
u Vijeću koje bi zamijenilo francusko sjedište, ali se čini da je
preuranjen. Raspre ovih dana trebale bi pojasniti kakvi su
prijedlozi mogući, budući da se stajališta još uvijek razlikuju.
Također će trebati točno utvrditi prijedloge koje Pariz i Berlin
žele zajedno iznijeti u Konventu na području ustanova, napose
predsjedanja EU-om. O tom su pitanju prošlog tjedna dugo
raspravljali dužnosnici obiju strana u Elizejskoj palači, u
kancelarovu uredu i u ministarstvima vanjskih poslova. Mišljenja
se još uvijek međusobno jako razlikuju, budući da Pariz daje
prednost Europskom vijeću, a Berlin jačem Povjerenstvu koje bi bilo
odgovorno pred Parlamentom. Sljedećih deset dana neće biti previše
da se nagode", piše Henri de Bresson.