DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 600 MILIJUNA DOLARA

DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 600 MILIJUNA DOLARA Hrvatska je u trećem tromjesečju prošle godine, prema preliminarnim podacima, zabilježila višak na tekućem računu platne bilance nešto veći od milijarde američkih dolara (1.024 milijuna USD), zahvaljujući u prvom redu priljevu od turističke sezone. Ukupno je, pak, u prvih devet mjeseci 2002. godine, po preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, deficit na računu tekućih transakcija iznosio nešto manje od 600 milijuna dolara. Glavna obilježja međunarodnih transakcija Hrvatske u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bila su povećanje uvoza roba i porast priljeva od turizma. Prema preliminarnim je podacima priljev od turizma u trećem prošlogodišnjem tromjesečju iznosio 2,35 milijardi dolara. Procjenjuje se da se ukupni godišnji priljev od turizma u Hrvatskoj u 2002. kreće između 3,7 i 3,9 milijardi dolara. Bilanca robne razmjene s inozemstvom, pak, ukupno u prvih devet mjeseci lani pokazuje deficit od 4,1 milijarde dolara, uz visok godišnji rast vanjskotrgovinskog manjka od 23,8 posto. U tom je vremenu - od siječnja do rujna 2002. - izvezeno roba za 3,6 milijardi dolara, što je godišnji rast za 3,6 posto, dok je istodobno robni uvoz povećan za 13,6 posto na 7,7 milijardi dolara. Prema kretanjima ostvarenim u prva tri tromjesečja analitičari hrvatske središnje banke zaključuju da se na tekućem računu i u ukupnoj platnoj bilanci nastavljaju tendencije slične onima iz proteklih godina. Kumulativni saldo tekućeg računa platne bilance u prva tri tromjesečja 2002. po preliminarnim je podacima u deficitu u iznosu od 588,5 milijuna USD. Stalni deficit na tekućem računu platne bilance (koji je 2001. godine po korigiranim podacima iznosio 3,8 posto BDP-a), napominju stručnjaci HNB-a, posljedica je činjenice da Hrvatska godinama ima investicije po vrijednosti veće od domaće (i nacionalne) štednje pa se razlika financira inozemnom štednjom. Deficit tekućeg računa platne bilance u prva tri prošlogodišnja tromjesečja podmirio se kapitalnim i financijskim transakcijama. Tako je država u prvom tromjesečju izdala na europskom tržištu euroboveznice u vrijednosti od 500 milijuna eura, a u drugom tromjesečju izdala je na japanskom tržištu samurajske obveznice u vrijednosti 25 milijardi jena (oko 250 milijuna dolara). Financiranju deficita na tekućem računu platne bilance pomogla je i privatizacija dijelova Dubrovačke i Splitske banke i prva tranša nove privatizacije Riječke banke, u ukupnom iznosu od oko 100 milijuna USD koje se bilježe na računu inozemnih izravnih investicija.