HRVATSKE TVRTKE U INOZEMSTVO LANI ULOŽILE 96,48 MILIJUNA USD HRVATSKE TVRTKE U INOZEMSTVO LANI ULOŽILE 96,48 MILIJUNA USD Hrvatske su tvrtke od početka siječnja do kraja rujna prošle godine u inozemstvo uložile 96,48 milijuna
američkih dolara, a od 1993. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine ukupno 658,08 milijuna dolara, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Vlasnička su ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci iznosila 76,2 milijuna dolara, dok je ukupni iznos vlasničkih ulaganja od 1993. do kraja tog razdoblja dosegnuo 588,49 milijuna dolara. Zemlja u koju su hrvatske tvrtke u prva tri tromjesečja prošle godine najviše uložile je Slovenija, u koju je otišlo 28,57 posto izravnih ulaganja. Kako je u proizvodnju celuloze u tom razdoblju otišlo 35,64 posto svih izravnih vlasničkih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo, može se zaključiti da se najveći dio tih sredstava odnosi na ulaganje hrvatskog proizvođača papira i ambalaže Belišće, koji je u prvoj polovici 2002. kupio slovenski Valkarton. Ipak, najveći je dio izravnih vlasničkih ulaganja u prva tri tromjesečja 2002. godine usmjereno u proizvodnju farmaceutskih pripravaka - 40,97 posto. Nakon proizvodnje celuloze, koja je na drugom mjestu, slijede ulaganja u pomorski i obalni prijevoz (14,97
HRVATSKE TVRTKE U INOZEMSTVO LANI ULOŽILE 96,48 MILIJUNA USD
Hrvatske su tvrtke od početka siječnja do kraja rujna prošle godine
u inozemstvo uložile 96,48 milijuna američkih dolara, a od 1993. do
kraja trećeg tromjesečja prošle godine ukupno 658,08 milijuna
dolara, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Vlasnička su ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u prvih devet
prošlogodišnjih mjeseci iznosila 76,2 milijuna dolara, dok je
ukupni iznos vlasničkih ulaganja od 1993. do kraja tog razdoblja
dosegnuo 588,49 milijuna dolara.
Zemlja u koju su hrvatske tvrtke u prva tri tromjesečja prošle
godine najviše uložile je Slovenija, u koju je otišlo 28,57 posto
izravnih ulaganja. Kako je u proizvodnju celuloze u tom razdoblju
otišlo 35,64 posto svih izravnih vlasničkih ulaganja hrvatskih
tvrtki u inozemstvo, može se zaključiti da se najveći dio tih
sredstava odnosi na ulaganje hrvatskog proizvođača papira i
ambalaže Belišće, koji je u prvoj polovici 2002. kupio slovenski
Valkarton.
Ipak, najveći je dio izravnih vlasničkih ulaganja u prva tri
tromjesečja 2002. godine usmjereno u proizvodnju farmaceutskih
pripravaka - 40,97 posto. Nakon proizvodnje celuloze, koja je na
drugom mjestu, slijede ulaganja u pomorski i obalni prijevoz (14,97
posto) te upravljačke djelatnosti holding-društava (5,06 posto).
Osim u Sloveniju, pak, hrvatske su tvrtke u tri tromjesečja 2002.
najveći dio svojih izravnih ulaganja usmjerile u Nizozemsku (24,70
posto), BiH (17,37 posto), Švicarsku (13,91 posto) te Liberiju
(10,47 posto).
Ipak, najnoviji statistički podaci HNB-a o inozemnim ulaganjima u
razdoblju od 1993. do kraja rujna prošle godine pokazuju da je
glavna "destinacija" hrvatskih izravnih ulaganja i dalje Poljska,
na koju se odnosi 31,55 posto svih ulaganja, a u kojoj svoja
predstavništva ili vlastite tvrtke imaju neki od najvećih
hrvatskih gospodarskih subjekta, poput Plive i Podravke.
Slijede BiH (26,58 posto), Nizozemska (11,50 posto), Slovenija
(11,45 posto), Švicarska (4,10 posto), Maršalovi otoci (3,81
posto), Makedonija (3,29 posto), Austrija (3,02 posto), Antigva i
Barbuda (3 posto) te Panama u koju je otišlo 2,55 posto ukupnih
izravnih ulaganja.
Promatrano prema djelatnostima, pak, najveći je dio vlasničkih
ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo od početka 1993. godine do
kraja rujna 2002. godine otišao u proizvodnja farmaceutskih
pripravaka (43,69 posto) te pomorski i obalni prijevoz (13,11
posto). Na telekomunikacije se odnosi 6,69 posto ukupnih hrvatskih
izravnih ulaganja, na ostalo novčarsko posredovanje 4,67 posto, a
na proizvodnju celuloze 4,61 posto.
Hrvatske su tvrtke ulagale još i u uslužne djelatnosti vezane uz
vađenje nafte i plina, zatim u proizvodnju namještaja, trgovinu
motornim vozilima, proizvodnju mineralnih voda i osvježavajućih
napitaka, preradu i konzerviranje voća i povrća i dr.