FRANC-LE MONDE OD 13.12.02. SLOVENIJA I HRVATSKA

FRANCUSKA LE MONDE 13.XII.2002. Stekavši samopouzdanje, Slovenija opet gleda na Balkan "Piranskog rata vjerojatno neće biti. Ribari i policajci - hrvatski i slovenski - prekinuli su s ljetošnjim provokacijama. Tri mjeseca nakon okršaja, brodice za pomorsku intervenciju su u pristaništu, pod tmurnom prosinačkom kišom, a ribarski brodovi izlaze na more kao da se ništa nije dogodilo. Sukob je zamrznut, ali je kopnena i morska granica utvrđena nakon stjecanja neovisnosti dviju bivših jugoslavenskih republika 1991., još uvijek nesigurna, kao i hrvatsko-slovenski odnošaji. Kao i istarski poluotok, Piran, krasan lučki gradić na Jadranskome moru, na južnoj točki sićušne slovenske obale, bio je pod mletačkom, austrougarskom, a nakon Drugog svjetskog rata i pod jugoslavenskom vlašću. Mjesto je tako mirno da su ga prozvali 'slovenska Florida', toliko se tu može vidjeti umirovljenika, a ljeti i stranih turista. Međutim, u kolovozu je to idilično ozračje u zaljevu oko čijih se obala na kojim rastu čempres, lovor i borovi poput suncobrana, svađaju Hrvatska i Slovenija, gotovo bilo poprište male pomorske bitke. 'Piran ima samo 25 profesionalnih ribara Šna 17.500 stanovnikaĆ; živimo uglavnom od turizma', kaže Vojka Štular, gradonačelnica. 'No to nisu sitnice', upozorava. Hrvatski i slovenski premijer htjeli su da zajedničkim sporazumom kojeg su ljetos zaključili, odgode odluku o tome prolazi li granica sredinom Piranskog zaljeva, ili južnije, kao što traži malena Slovenija koja je s dva milijuna stanovnika pritiješnjena između Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske. Pitanje bi se moglo predati na međunarodnu arbitražu. No g. 2001. binacionalno je povjerenstvo postiglo dogovor o rješavanju neriješenih pitanja, pošto su se 1991. dvije zemlje dogovorile da neće dirati u zajedničku granicu naslijeđenu od bivše jugoslavenske federacije. 'Izgredi Šu PiranuĆ izazvani su kako bi se potkopali pregovori, a onda da bi se pokazalo kako dogovor nije ispunio zadaću', misli Vojka Štular. Međutim, kopneni i morski prijepori jako su ograničeni. 'To je međunarodno pitanje hrvatska oporba uzela za taoca', relativizira Ida Mocivnik koja je u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova zadužena za odnošaje s jugoistočnim zemljama. 'Htjela je paralizirati vladu koja je oslabljena gospodarskom krizom', dodaje. Rascjep između Slovenije i južnih susjeda produbljuje se otkako Slovenija leti vlastitim krilima. Njezin je rat za neovisnost trajao samo deset dana. Hrvatska je pak do 1995. ratovala protiv Srba i u Bosni i djelomično je nastavila ići nacionalističkim i izolacionističkim pravcem svog predsjednika Franje Tuđmana. Danas Slovenija, zemlja katoličkih Slavena, uživa u svojoj odmazdi za razdoblje kada je stalno bila nezadovoljna položajem jugoslavenske gospodarske i financijske krave muzare. Članica je NATO-a, pred vratima Europe, s prihodom po stanovniku koji je dostigao prihod Grčke i Portugala. Hrvatska se bori s gospodarskom krizom, a Srbija čak nije članica Vijeća Europe. 'Pate od kompleksa niže vrijednosti zbog našeg uspjeha', kaže slovenski diplomat, sa zadovoljnim smiješkom na usnama. 'A možda i slovenske vlasti, uzvraća njegov europski kolega, svisoka gledaju na one koje izjednačuju s balkanskim divljacima'. No sigurna u svoju europsku budućnost, Slovenija sada pristaje da ponovno pogledava na Balkan. 'Nekada je u ljubljanskim političkim i kulturnim krugovima bilo poželjno okrenuti leđa Balkanu i gledati samo u pravcu Europske unije. Način razmišljanja se promijenio', sjeća se Slavko Pregl, nakladnik i član kulturnog vijeća pri vladi. Slovenski su poduzetnici među glavnim stranim ulagačima u Hrvatskoj. I sa Srbijom stvari polako napreduju, ali polaze s još udaljenije točke. Zračna veza između Ljubljane i Beograda obnovljena je tek 8.XII.2002. Ipak, ulazak Slovenije u EU otvara perspektive južnim susjedima koji su dobili poticaj da idu za primjerom Ljubljane kada je riječ o provedbi reforma, pa i međunarodne politike. Tako je Slovenija potupno uredila većinu svojih prijepora s Italijom u svezi s isplatom odštete i povratkom imovine Talijanima koji su napustili Sloveniju nakon Drugog svjetskog rata. Isto tako, austrijska pokrajina Koruška, gdje živi dobar dio slovenske manjine, više nije jabuka razdora između dviju zemalja. Nadzor 670 kilometara zajedničke granice s Hrvatskom bit će, uostalom, ozbiljna provjera suradnje između dviju zemalja. Zajedničke ophodnje sa hrvatskim redarstvenicima - kao i s talijanskim - već pokušavaju zapriječiti sjeverni dio balkanske rute, pravca svakojake nedopuštene trgovine. U g. 2000. brojke su doslovno poludjele: u Sloveniji je uhićeno 30 tisuća ilegalnih useljenika koji su ušli u zemlju iz Mađarske ili iz Hrvatske. Ta se brojka u 2001. smanjila za gotovo 40 posto, a ove godine za 70 posto, prema podatcima ministarstva za unutarnje poslove. Zanimljivo je da će se ulaskom u EU dovršiti raskid između Slovenije i Jugoslavije, koji će joj istodobno omogućiti da uspostavi nove odnošaje s južnim susjedima, u mirnijem ozračju", iz Ljubljane izvješćuje Christophe Chatelot.