STRANA ULAGANJA U HRVATSKU UGLAVNOM U PRIVATIZACIJU

STRANA ULAGANJA U HRVATSKU UGLAVNOM U PRIVATIZACIJU Po visini inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku, 2002. bit će izgleda među slabijima u proteklih pet godina, a ponovno su ulaganja iz inozemstva uglavnom "završila" u procesu privatizacije, i to ponajprije banaka, dok su izostale značajnije strane investicije u nove proizvodne kapacitete. Po najnovijim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka na svojim web stranicama, u prva tri tromjesečja prošle godine inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku iznosila su 763,5 milijuna američkih dolara, od čega se 333,8 milijuna dolara odnosi na vlasnička ulaganja. U 2001., primjerice, ukupna su inozemna ulaganja u RH iznosila nešto više od 1,5 milijardi dolara (808,4 milijuna USD vlasnička ulaganja). Ukupno su pak, od 1993. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku premašila iznos od sasvim respektabilnih 7,5 milijardi dolara, u čemu vlasnička ulaganja iznose više od pet milijardi dolara. Više od 66 posto inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku ostvarenih u prva tri tromjesečja prošle godine odnosi se na "ostalo novčarsko posredovanje", a riječ je o ulaganjima realiziranim u procesima privatizacije odnosno prodaje dionica banaka (Dubrovačke, Splitske i Riječke banke). Sa značajnijim udjelom, od 10,8 posto, još su zastupljena ulaganja u hotele. Najveći dio inozemnih izravnih ulaganja ostvarenih u prva tri tromjesečja 2002. godine, čak 62,4 posto, došao je iz Austrije, a potom slijedi Italija sa udjelom od 22,7 posto. Ulagači iz Austrija "izbili" su ujedno i na prvo mjesto po udjelu u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima u Hrvatsku za cijelo razdoblje od 1993. do prošle godine, sa udjelom od oko 30 posto. Iz Njemačke je pak za to razdoblje došlo 22,8 posto ulaganja, te iz SAD-a oko 15 posto, pa na te tri zemlje otpada više od dvije trećine ukupnih inozemnih izravnih ulaganja pristiglih u Hrvatsku. Što se pak tiče djelatnosti u koje su usmjerena strana ulaganja (u čitavom razdoblju od 1993. do prošle godine) na prvom su mjestu telekomunikacije (privatizacija HT-a) na koje otpada 27,1 posto od ukupnih inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja u RH. Slijedi ostalo novčarsko posredovanje, odnosno bankarstvo sa udjelom od 20,3 posto te sa 14,4 posto proizvodnja farmaceutskih pripravaka. Oko 4,6 posto od ukupnih inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja usmjereno je u proizvodnju cementa, 3,1 posto u hotele i motele, 3 posto u vađenje sirove nafte i zemnog plina, 1,7 posto trgovinu na veliko, po 1,4 posto u proizvodnju piva te opeke i crijepa itd.