"Proučivši dostupne, na žalost vrlo oskudne informacije o projektu Družba Adria, svjesni svoje kršćanske i građanske odgovornosti, kao i dužnosti solidarnosti s budućim naraštajima i potaknuti kršćanskom osjetljivošću prema svemu stvorenom, izražavamo ogorčenost jer javnost nije na primjeren način objašnjeno da se do sada Jadranskim naftovodom (Janaf) prevozila nafta koja je stizala u Omišalj na otoku Krku tankerima, koji su tamo iskrcavali naftu i ukrcavali jadransku, relativno čistu morsku vodu u svoja balastna spremišta", kaže se u pismu.
Javnosti nije na primjeren način objašnjeno da se po novom projektu - izvoza nekvalitetne i k tome visoko-sumporne ruske nafte preko hrvatskog naftovoda i terminala u Omišlju - situacija bitno mijenja, jer bi sada tankeri doplovljavali s balastnim vodama iz drugih mora, drukčijeg biološkog sastava i onečišćenja te bi velike količine vode izbacivali u Jadransko more prije ukrcavanja nafte.
Javnosti nije objašnjeno da u tim balastnim vodama često prežive mnoge invazivne vrste, bakterije i virusi, koji su u stanju poremetiti i uništiti floru i faunu u Jadranskom moru (kao što se to već dogodilo npr. u Crnom moru i u sjevernoameričkim Velikim jezerima) i negativno utjecati na zdravlje i život ljudi koji dolaze u doticaj s morem.
Također nije na primjeren način objašnjeno da će povećanje prometa tankerima kroz Jadransko more povećati rizik od brodoloma ili druge havarije, koji bi dugotrajno onečistili stotine kilometara obale, bilo Hrvatske bilo susjednih jadranskih zemalja.
Nije objašnjeno ni da bi moguća godišnja zarada od projekta (najviše 80 milijuna dolara) bila neusporedivo manja od godišnjeg prihoda turizma samo u Kvarnerskom zaljevu (preko 800 milijuna dolara).
Osim toga, nije objašnjeno da je vrlo malo vjerojatno da bi ijedna susjedna zemlja članica Europske unije mogla prihvatiti taj projekt jer mora poštivati stroga pravila zaštite okoliša Europske unije i zato što nema potrebnu infrastrukturu.
Potpisnici pisma zgranuti su što je od studije utjecaja ovog projekta na okoliš - koju je naručio i financirao "Janaf" iako već izvodi radove na projektu - objavljen samo sažetak, i to samo jednog dijela studije, iako je ministrica Marina Matulović-Dropulić obećala da će se objaviti čitava studija.
Također su zgranuti što se Hrvatski sabor ne izjašnjava o projektu, iako je očito da on mora imati finacijskih posljedica za Hrvatsku, jer Janaf je javno poduzeće, a država će svakako morati sudjelovati u uklanjanju posljedica eventualnih havarija, pogotovo u saniranju neizbježnih šteta od balastnih voda.
Zahtijevaju stoga, pozivajući se na čl. 10. Sporazuma o integraciji naftovoda Družba Adria, da Hrvatska istupi iz tog sporazuma.
"Upozoravamo da jedan veoma kontroverzan parcijalni interes ne smije prevladati nad javnim interesom i općim dobrom, a Jadransko more je jedno od rijetkih, upravo neprocjenjivih i trajnih prirodnih izvora i bogatstva Hrvatske".
U pismu se podsjeća na Izjavu Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) o ekološkim pitanjima u Hrvatskoj iz prosinca 2003. godine, kojom su biskupi upozorili da "realna opasnost nesreće brodova za prijevoz nafte i ispuštanje balastnih voda dovodi u opasnost Jadransko more i turizam o kojem ovisi egzistencija mnogih hrvatskih obitelji", da je "dvojben govor o koristi projekta kad su rizici tako visoki" te da "začuđuje činjenica da se o svemu tome ne želi čuti glas lokalnog stanovništva".
Ukazuje se i na istup Komisije "Iustitia et Pax" HBK-a, te posebno poziva na Otvoreno pismo Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Franjevačkog instituta za kulturu mira, koji okupljaju devetnaest ženskih i muških redovničkih zajednica, Franjevački svjetovni red i Franjevačku mladež, čiji argumenti se navode i prihvaćaju u otvorenom pismu.
"Pozivamo sve vjerske zajednice, crkvene i građanske ustanove, udruge i organizacije, javne djelatnike, lokalne i državne vlasti i sve ljude dobre volje, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, da se aktivno zauzmu u ovoj prevažnoj stvari, svjesni opasnosti projekta, koji će, ako se realizira, nedvojbeno ugroziti život sadašnjeg i budućih naraštaja i nepovratno uništiti prirodna bogatstva i ljepote Lijepe naše".
Realizaciju tog projekta smatrat ćemo iskazivanjem dubokog prijezira prema stvorenome i Stvoritelju, kaže se u otvorenom pismu koje potpisuju Franjevački svjetovni red i dvadesetak katoličkih udruga, pokreta i svjetovnih redova.