Ženska mreža u priopćenju je kritizirala Vladin Predpristupni ekonomski program (PEP), koji predviđa takve mjere, jer smatra da će on "dodatno pogoršati već dramatično loš ekonomski položaj žena treće dobi".
Ženska mreža Hrvatske nepravednim i nerealističnim drži podizanje dobne granice za žene i muškarce jer tržište rada diskriminira žene i muškarce iznad 50 godina života, pa broj nezaposlenih iz te skupine neprekidno raste.
U sadašnjoj hrvatskoj situaciji planirati 70 godina života kao uvjet za ostvarenje mirovine projekcija je koja nema niti jedno ozbiljno utemeljenje, jer ne postoji potražnja za radnom snagom niti su trendovi takvi da bi jamčili ostvarenje ekonomskog čuda - punu zaposlenost i potrebu za ženskom radnom snagom do 70. godine života, ističe Ženska mreža.
Podizanje dobne granice za mirovinu imalo bi za posljedicu izgon velikog broja ljudi treće životne dobi sa tržišta rada, koji bi rezignirano odustali i od pomisli da traže posao, a izjednačavanje dobne granice za muškarce i žene ne uvažava činjenicu da u Hrvatskoj ne postoje nikakve mjere usklađivanja rada i obiteljskog života, koje su jedan od europskih ciljeva u politici zapošljavanja žena.
Istraživanja pokazuju da su žene kod nas izložene trostrukoj opterećenosti - obavljaju redovni rad za manju plaću od muškaraca, većinu obiteljskih poslova te mizerno plaćen rad na crno, kojim nastoje poboljšati sve lošiji obiteljski standard.
Velika nezaposlenost žena do 65 posto u masi nezaposlenih svjedoči o problemu zapošljavanja radno sposobnih žena svih dobi, a podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da žene iznad 45 godina u slučaju gubitka posla nemaju izgleda za ponovo zaposlenje.
"Postojeća dobna razlika za ostvarenje prava na mirovinu između žena i muškaraca nije rastrošan dar ženama, već uvažavanje zbilje u kojoj obavljaju neplaćeni i potplaćeni rad tijekom cijelog svojeg radnog vijeka i tražimo da se ta dobna razlika zadrži", kaže se u priopćenju.
Osim toga, Ženska mreža protivi se i eventualnom novom načinu usklađivanja mirovina s rastom plaća i troškova života, jer bi to onemogućilo rast mirovina, te podržava zahtjeve umirovljeničkih udruga o porastu mirovina u skladu s rastom plaća.