Podloga raspravi, održanoj sinoć, bile su tri znanstvene studije koje su priredili akademici Milan Maceljski i Vladimir Stipetić te docentica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Romana Franić.
U vrlo iscrpnoj raspravi o stanju u hrvatskoj poljoprivredi ukazano je na problem enormnog uvoza hrane i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku koji guše domaću proizvodnju. Zaključeno je kako je prekomjeran uvoz stranih poljoprivrednih proizvoda u interesu pojedinih lobija koji žive od trgovine.
Razmotreni su i problemi s kojima će se sučeliti hrvatska poljoprivreda u integriranju u jedinstveno europsko tržište poljoprivrednih proizvoda, među kojima je, prije svega nekonkurentnost naše poljoprivredne na tom tržištu.
Sudionici znanstvene rasprave ukazali su na potrebu intervencije države - i to na nekoliko razina: izravno subvencioniranje poljoprivrede, neizravno subvencioniranje (preko politike oporezivanja, raznim poreznim olakšicama ) te nefinancijske aktivnosti, odnosno pomoć države u sređivanju stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda, koje je sada, kako je ocijenjeno, "vrlo nesređeno".
Sudionici znanstvene rasprave Znanstvenog društva ekonomista posebice su upozorili na nezainteresiranost banaka da financijski podržavaju poljoprivredu i investiraju u tu djelatnost, kao što, kako je rečeno, ne pokazuju ni zanimanje za investiranje u druge proizvođačke djelatnosti u Hrvatskoj, kao što je industrija i sl.,
Zato je naglašeno da je nužno u Hrvatskoj što prije utemeljiti agrarnu banku.
Razmotrena su i bitna pitanja budućeg razvitka hrvatske poljoprivrede - te je ocijenjeno da je neophodna njezine kapitalizacije (investiranje u nju). To, pak, rečeno je, nije moguće provesti bez aktivne uloge države.
Ekonomisti su pri tom podsjetili da je državni intervencionizam u poljoprivredu stoljetno obilježje ekonomske politike u toj gospodarskoj djelatnosti.
Također je istaknuto kako je u politici razvitka poljoprivrede odavno odbačen "laissez faire" (ekonomski liberalizam) te da država mora imati presudnu ulogu u razvitku poljoprivrede.
Na skupu Znanstvenog društva ekomista zaključeno je kako je potrebno hitno izraditi koncepciju i strategiju dugoročnog razvitka poljoprivrede u Hrvatskoj. Ona bi trebala pokušati razriješiti dilemu je li podržati orijentaciju na model obiteljskih gospodarstava (i rješavati ekonomsko-socijalni položaj seljaka) ili razvijati poljoprivredu za XXI. stoljeće i uvažavati zakonitosti u toj gospodarskoj djelatnosti (zakon koncentracije zemljišta), ističe tajnik ZDE-a prof. dr. Ivo Sever.