"Žalbeno vijeće je ocijenilo da je raspravno vijeće pogriješilo kada ih je dva puta odbilo pustiti i prihvatilo je argumente obrane da su ispunjeni svi uvjeti za njihovo oslobađanje", izjavio je Markačev branitelj, odvjetnik Miroslav Šeparović.
Po njegovim se riječima pokazalo da je obrana bila u pravu kada je tvrdila da su ispunjeni uvjeti za puštanje na slobodu, kao što su dobrovoljna predaja, suradnja s Tužiteljstvom i jamstva Vlade RH da će se vratiti kada sud to zatraži.
"Također se pokazalo da se istina može dokazivati jedino pred Haškim sudom", dodao je Šeparović.
Dio zasluga za uspješno okončana nastojanja da se ishodi sloboda za generale, nakon što im je zahtjev dva puta odbijen, on je pripisao i "ispravnoj Vladinoj politici suradnje s Den Haagom".
Čermakov branitelj Čedo Prodanović izrazio je zadovoljstvo odlukom te ocijenio da se ICTY "priklonio vlastitim kriterijima".
"Sretni smo, zadovoljni. To smo očekivali, od početka smo vjerovali da postoje uvjeti za puštanje na privremenu slobodu. Sud se konačno priklonio kriterijima koje je već ranije uspostavio", izjavio je Prodanović u telefonskom razgovoru.
Istaknuo je da će boravak Čermaka i Markača na slobodi olakšati pripreme za suđenje, čiji je početak još neizvjestan.
Pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić, zadužen za suradnju s ICTY-em, pozdravio je odluku o oslobađanju dvojice generala.
"Pozdravljamo odluku Žalbenog vijeća koje je uzelo u obzir sve elemente za puštanje na slobodu, jamstva Vlade, njihovu dostupnost sudu, dobrovoljnu predaju, te činjenicu da se zahtjevu obrane pridružila i tužiteljica Carla del Ponte", kazao je.
Čermak i Markač bi se u petak oko 13 sati letom Croatia Airlinesa trebali vratiti u Hrvatsku.
Optužnica protiv Čermaka i Markača, potvrđena je 24. veljače 2004., a otpečaćena 8. ožujka. Dobrovoljno su se predali 11. ožujka i istog su dana prebačeni u Den Haag. Na prvom pojavljivanju pred sudom 12. ožujka izjavili su da nisu krivi prema točkama optužnice.
Raspravno vijeće im je 29. travnja odbilo prvi zahtjev za privremeno oslobađanje, a 14. rujna i drugi takav zahtjev, nakon čega se odluka više nije mogla pobijati redovnim putem.
Uz posebno dopuštenje suda, branitelji su krajem listopada podnijeli Žalbenom vijeću ICTY-a tzv. interlokutornu žalbu, a zahtjev za oslobađanje generala tada je podržala i glavna tužiteljica Carla del Ponte.
Čermak i Markač optuženi su u šest točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjena protiv krajinskih Srba tijekom i nakon operacije Oluja, od kolovoza do studenoga 1995., kada je Čermak bio zapovjednik Zbornog područja Knin, a Markač Specijalne policije MUP-a.
Tereti ih se po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za progon na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, deportacije i prisilna preseljenja kao zločine protiv čovječnosti, te za pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, te za ubojstva kao kršenje ratnog prava i običaja.
Optuženi su da su zajedno s odbjeglim generalom Antom Gotovinom, te pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, "sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina".