Novi zakon će omogućiti depolitizacija i profesionalizacija državne službe, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić.
Tajnici ministarstva i pomoćnici ministra, koji sad imaju rang državnih dužnosnika, postali bi državni službenici, a sve u cilju, ističu u Vladi, odvajanja političke i upravne razine u državnoj službi.
Službenici bi se u državnu službu primali temeljem javnog natječaja i objektivne procjene znanja, uredio bi se sustav njihova napredovanja, a sve to temeljilo bi se na tzv. "merit" sistema, odnosno njihovim dosadašnjim rezultatima i stručnim sposobnostima.
Zakon predviđa i obveze stalnog usavršavanja službenika, izbjegavanje sukoba interesa, itd., a na temelju zakona Vlada treba donijeti i etički kodeks, ističe Palarić.
Nova se rješenja predviđaju i kod radnih sporova. Državni službenici vode oko 20.000 radnih sporova, kazao je Palarić, objašnjavajući da bi se po novome tijela zadužena za rješavanje prigovora i žalbi bili posrednici u državnoj službi (kojeg bi morala imati sva tijela s više od 50 službenika) i Odbor za državnu službu.
U drugo čitanje Vlada je Saboru uputila prijedlog pomorskog zakonika nakon čijeg donošenja, kaže ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, nema razloga da hrvatski brodari imaju brodove pod stranom zastavom.
Predloženim zakonom se u hrvatski sustav radnog zakonodavstva uvode i pomorci u međunarodnoj plovidbi. Takav pomorac morao bi prije ukrcaja na brod s poslodavcem imati potpisan ugovor o radu, a poslodavac ga treba prijaviti za plaćanje obveznih doprinosa koje bi plaćao sam pomorac. Osnovicu za doprinose odredio bi ministar, a osnovica bi bila plaća koju bi član broda ostvario za iste ili slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.
U odnosu na prvo čitanje nešto su izmijenjene i odredbe o kabotaži (prijevoz putnika i stvari između domaćih luka), a ona bi se samo u iznimnim slučajevima dopustila i stranom brodu, jahti ili brodici.
Umjesto prvotnog prijedloga da dozvolu za uplovljavanje stranih brodova s nuklearnim naoružanjem može dati ministar obrane, po novome bi takvu odluku donosila Vlada.
Prema najavi ministra Kalmete, u prvom tromjesečju iduće godine bit će predložen i zakon o obalnoj straži.
Niz novih rješenja donosi i novi zakon o javnim cestama, a uz državne, županijske i lokalne ceste, četvrta skupina bi bile autoceste koje bi, po riječima ministra Kalmete, Hrvatska do 2008. trebala imati 1.220 kilometara.
Novine su vezane i uz pitanje koncesija, odnosno obvezu da se koncesije (na autoceste i pojedine objekte na državnim cestama, npr. mostove ili tunele) ubuduće dodjeljuju isključivo javnim natječajem. Do sada su, naime, koncesije bez javnog natječaja mogle biti dodijeljene trgovačkom društvu koje osnuje Vlada i čiji je jedini dioničar država.
Odluku o koncesijama do 33 godine donosila bi Vlada, a na koncesije dulje od toga Sabor.