U HHO-u, stoga, smatraju da je potrebno analizirati zakone i pravilnike koji uređuju sigurnosnu materiju sa stajališta zaštite ljudskih prava građana i neovisnost novinarstva, uključujući i pravo članova Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi da se u slučajevima kršenja ljudskih prava mogu izravno obratiti javnosti.
Vijeće za medije HHO-a u priopćenju ocjenjuje da dosadašnja saznanja o slučaju novinarke Puljiz i, kako kažu, kritičko raspoloženje javnosti ukazuju na potrebu da Hrvatski sabor izmijeni sastav Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost tako da predsjednik Odbora bude uvijek iz redova oporbe, sukladno europskoj demokratskoj praksi.
U HHO-u smatraju da bi trebalo promijeniti i sastav Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi i zakonski onemogućiti da u njemu sjede čelnici političkih stranaka i "oni koji su provodili bilo koji oblik nedemokratske prakse". Na taj bi se način, kažu u HHO-u, na vrijeme spriječilo i onemogućilo pretvaranje dijela tih službi u novu političku policiju, a Sabor bi time pridonio stabilnosti demokracije.
Smatraju da slučaj novinarke Puljiz "nedvosmisleno pokazuje da su njegov uzrok pomanjkanje volje i nesposobnost većinskog dijela sabora da osigura djelotvornu kontrolu rada sigurnosnih službi i spriječi njihovu zlouporabu". U HHO-u podsjećaju na zlouporabe tih službi u nedavnoj prošlosti te zaključuju kako tadašnji i današnji slučajevi "upozoravaju na tendenciju degeneracije demokracije, čije su prve žrtve, u pravilu, novinari".